Očekivanja njemačkih gospodarstvenika od neposredne budućnosti su tmurna – a glavni je razlog tome trenutna energetska kriza. No nisu samo privrednici zabrinuti: u svom obraćanju naciji – što je ionako prilično rijetko od strane nekog njemačkog predsjednika – Frank Walter Steinmeier je najavio „teška vremena” i „izazovne godine”, rekao je da se zemlja nalazi „u najdubljoj krizi nakon ujedinjenja” te da „za Njemačku počinje epoha plovidbe suprotno od smjera vjetra”.

I baš u takvo vrijeme, kada je inflacija u zemlji i zvanično prešla granicu od 10 posto, stižu dvije neobične vijesti – neobične jer, barem na prvi pogled, zvuče pozitivno.

Prvo je Njemački ured za statistiku objavio da je o drugom tromjesečju ukupan njemački društveni proizvod zabilježio rast od 0,3 posto – usprkos ratu u Ukrajini i energetskoj krizi. Ranije se predviđao pad, što bi značilo da se zemlja nalazi u recesiji.

A druga je vijest da država može očekivati veće prihode od poreza no što je to bilo ranije prognozirano. Porezni procjenitelji pretpostavljaju da će na svim državnim razinama – savezna država, pokrajine i lokalne uprave – do 2026. iz poreza dobiti oko 126,4 milijarde eura više nego što se očekivalo u maju/svibnju.

Stopa zaposlenosti i inflacija

Prilikom predstavljanja brojki, savezni ministar financija Christian Lindner je rekao kako je to prije svega rezultat dobre situacije na tržištu rada, te rasta profita u privredi.

Lindner je doduše upozorio da postoje i velike nesigurnosti u vezi s ovim procjenama, jer su geopolitički rizici veliki. No ostvare li se predviđanja, one saveznom ministru financija, jednako kao i njegovim pokrajinskim kolegama, otvaraju sasvim novi manevarski prostor. Prije svega kada je riječ o tome u kojoj mjeri se građani i privreda mogu rasteretiti zbog poskupljenja energije, primjerice u obliku ograničenja cijena plina.

Jedan važan faktor ovih optimističkih procjena je broj zaposlenih, jer to direktno utječe i na porezne prihode: kada je mnogo zaposlenih, više se prihoda od plaća i poreza na dohodak slijeva u državnu blagajnu. A unatoč krizi, tržište rada je u Njemačkoj u posljednje vrijeme stabilno.

Drugi važan faktor je, iz perspektive građana, manje ugodan: porast poreznih prihoda posljedica je, između ostalog, trenutačne visoke stope inflacije. Sve dok potrošači ne ograniče svoju potrošnju, inflacija pogoduje poreznim prihodima. Jer kada roba poskupljuje, povećavaju se i prihodi od poreza koji se na njih moraju platiti. Povrh svega, porez na dodanu vrijednost (PDV) ulijeva više novca u blagajnu – za većinu proizvoda se radi o PDV-u od 19 posto, za neke proizvode je to 7 posto.

Gotovo bilijarda eura na vidiku

Dodatni porezni prihodi bi Lindneru trebali pomoći ne samo u rješavanju tekućih problema oko ublažavanja socijalnih posljedica energetske krize, već i u narednoj godini. On je naime najavio da se tada svakako želi vratiti tzv. kočnici zaduživanja. To je ustavna odredba koja državi nalaže da u tijeku jedne godine ne smije izdavati više novca nego što zaradi.

Ona se u izuzetnim situacijama privremeno može staviti izvan snage, ali u Njemačkoj važi kao mjera kojom se jamči pažljivo i štedljivo raspolaganje poreznim novcem građana. Prošle je godine bila stavljena izvan snage zbog korone i mjera pomoći građanima i privredi.

Kako će se privredna situacija u Njemačkoj razvijati, nije moguće točno predvidjeti, ali Vlada je oprezno optimistična. Za ovu 2022. godinu se sada očekuje mali gospodarski rast od 1,4 posto, a za sljedeću pad od 0,4 posto. No već 2024. se očekuje povećanje bruto domaćeg proizvoda od 2,3 posto – tada se očekuju i ukupni porezni prihodi od oko 993 milijarde eura.

Radna skupina za procjenu poreza sastaje se dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Povjerenstvo se sastoji od stručnjaka iz Savezne vlade, vodećih instituta za ekonomska istraživanja, Saveznog ureda za statistiku, Bundesbanke, Vijeća stručnjaka za ocjenu gospodarskog razvoja u Njemačkoj, te predstavnika pokrajinskih ministarstava financija.

(Deutsche Welle)