Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da sva tri sporazuma koja će sutra biti potpisana u okviru Berlinskog procesa treba da omoguće veću slobodu kretanja ljudi i mobilnosti radne snage, piše Srna.

Tegeltija je naveo da će u okviru ovog samita u Berlinu biti potpisani sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekture, sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu i sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu.

– Cilj sastanka u Berlinu je da se pokaže da je Berlinski proces pokretač regionalne saradnje i neko ko ubrzava proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana – rekao je Tegeltija.

Tegeltija je istakao da svi sporazumi podliježu unutrašnjoj ratifikaciji i kada se taj proces završi u svim zemljama zapadnog Balkana onda će se moći realizovati. Prema njegovim riječima, procesi ratifikacije su različiti u svakoj zemlji, kao i procedure, ali kada se postigne saglasnost onda to relativno brzo može da se završi ako ima dobre volje, a očigledno je ima čim se potpisuju sporazumi.

– Unutar regionalnog tržišta očekujemo da se mnogo više uradi o pitanju bržeg kretanja robe na granicama u odnosu što sada imamo – rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da se o ovim sporazumima dugo razgovara, ali da bi bez velikog učešća Njemačke posljednjih mjeseci teško bili usaglašeni u ovom trenutku. Tegeltija je naveo da je unutar samita nezaobilazna tema i energetska bezbjednost, te da se očekuje da sutra bude prihvaćena zajednička izjava o energetskoj bezbjednosti u zemljama u tranziciji zapadnog Balkana, pitanje migracija, bezbjednosti i još neke teme.

– Ne postoji saglasnost u vezi sa zajedničkom izjavom o energetskoj bezbjednosti i zelenoj tranziciji na zapadnom Balkanu, to nije izjava koja se potpisuje već samo prihvata – rekao je Tegeltija koji se nada da će do trenutka kada bude trebalo da bude prihvaćena biti postignuta i saglasnost.

Migracije, dodao je, takođe ponovo poprimaju značajan obim, pogotovo u zemljama zapadnog Balkana, ali je napomenuo da je poznato da njima nije BiH krajnje odredište nego su to zemlje EU.

– U okviru Berlinskog procesa vjerovatno će se donijeti odluka i da se osnuje fond kulture mladih zapadnog Balkana pod upravom Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RIKO). Taj fond treba da pospješi kulturnu saradnju među mladima – rekao je Tegeltija.

On je dodao da će taj cijeli proces u najvećoj mjeri biti potpomognut finansijskim sredstvim Njemačke, dok će zemlje zapadnog Balkana u tom fondu učestvovati sa malim iznosom.

Tegeltija je podsjetio da je proces tzv. “zapadni Balkan” uspostavljen sa ciljem da pomogne zemljama zapadnog Balkana da ubrzaju procese evropskih integracija dok ne postanu članice Unije. On je napomenuo da su se osam godina nakon uspostavljanja Berlinskog procesa javila neslaganja o tome koliko taj proces ubrzava, pomaže, te su uporedo sa tim pokrenute neke inicijative o stručnoj saradnji zemalja zapadnog Balkana bez učešća EU poput “Otvorenog Balkana”.

Tegeltija je napomenuo da ono što se sada potpisuje nije dio evropskog puta, već stvari koje zemljama zapadnog Balkana treba da omoguće da bolje funkcionišu između sebe dok ne budu u EU.