Iako je otvoreno prije 5 godina, Sarajlije ne koriste onoliko koliko bi trebali benefite reciklažnog dvorišta koje se nalazi u sklopu deponije Smiljevići.

Kako bi im olakšali i približili gradu mogućnost odvajanja otpada, u Paromlinskoj ulici krajem naredne sedmice RAD će otvoriti novo reciklažno dvorište sa partnerima Zeos i Ekopak, potvrdio je za "Slobodnu Bosnu" glasnogovornik KJKP "Rad" Mirza Ramić. 

Produžuje se vijek trajanja deponije

"Značaj reciklažnog dvorišta ogleda se u tome što omogućava građanima u neposrednoj blizini svojih naselja da tokom cijele godine imaju mogućnost da BESPLATNO odlože kabasti, elektronski i električni otpad, reciklažne sirovine poput tekstila, papira, kartona, sitne i krupne plastike, metala, ambalažnog stakla, rashladnih uređaja i autoguma", pojasnio je Ramić navodeći kako tačno pet godina nakon otvaranja prvog ne mogu reći da su građani prepoznali značaj i benefite reciklažnog dvorišta, jer od 25.10.2018. godine kada je otvoreno prvo 85% otpada, prikupio je i Reciklažno dvorište transportovao “RAD”.

Zanimalo nas je da li će otvaranje novog reciklažnog dvorišta značiti i da ćete povećati kapacitete za recikliranje, da će grad dobiti nove reciklažne kontejnere ili možda imati više vozila za odlaganje ovog otpada.

"Prvenstveno će se omogućiti građanima da u svom naselju imaju mjesto na kojem će odložiti kabasti, elektronski i električni otpad, reciklažne sirovine poput tekstila, papira, kartona, sitne i krupne plastike, metala, ambalažnog stakla, rashladnih uređaja i autoguma. Bilo koja jedinica od prethodno navedenog otpada ukoliko završi kao izdvojeno prikupljeni otpad znači, manje količine otpada koje se odlažu na deponiju. Smanjenjem ukupne količine otpada koji se odlaže u tijelo deponije, produžuje se vijek trajanja deponije, imamo čistiji okoliš, a također i više reciklažnih sirovina koje možemo usmjeriti na recikliranje kako bi sačuvali prirodne resurse", pojasnio je Ramić.

Ramić je naveo da kroz projekat “Efikasno upravljanje otpadom na području Kantona Sarajevo” koji se realizuje sa Češkom razvojnom agencijom, nevladinom organizacijom People In Need BiH i Deokonta BiH, realizira se projekat vrijedan 2,6 miliona KM.

"Projekat podrazumijeva razmjenu iskustava i dobre prakse sa ekspertima iz Češke Republike, nabavku opreme 1.000 reciklažnih kontejnera, 5.000 kanti za dvolinijski sistem prikupljanja otpada, 2.000 kompost-kontejnera i oprema za jedno reciklažno dvorište, dok je KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo u međuvremenu izvršio nabavku dva vozila za pražnjenje kontejnera, jedno iz vlastitih sredstava, a drugo je sufinansirala Općina Novo Sarajevo", otkriva nam Ramić.

Šta građani trebaju činiti?

U Kantonu Sarajevo se već neko vrijeme postavljaju kontejneri za reciklažu u naseljima kolektivnog stanovanja, a u naseljima sa privatnim stambenim objektima dijele se crne i žute kante svakom domaćinstvu. Od građana koji žive u naseljima kolektivnog stanovanja očekuje se da razdvajaju papir/karton, plastičnu, metalnu, tetrapak i staklenu ambalažu od ostalog kućnog otpada i odlažu u predviđene kontejnere različite boje.

"Od građana koji stanuju u privatnim stambenim objektima, očekujemo da otpad razdvajaju u dvije frakcije, suhu – gdje spade sva papirna, plastična, metalna, tetapak, i staklena ambalaža (bez unutrašnjeg sadržaja) i mokru – gdje spada ostali kućni otpad. U predviđenim terminima dolazi kamion i prikuplja sav otpad iz kontejnera različitih boja i iz žutih kanti. Taj kamion nE PRIKUPLJA miješani kućni otpad iz sivog kontejnera, odnosno iz crne kante. I to je ključna činjenica!", govori nam Ramić.

Je li uzalud odvajati otpad?

S obzirom na to da građani često misle kako se taj otpad uzalud odvaja, zatražili smo od Ramića da nam pojasni gdje odlazi otpad s reciklažnog dvorišta, odnosno ko ga otkupljuje i reciklira.

"Tako prikupljen ambalažni otpad vozi se na postrojenje Sortirnica, koja se nalazi u sklopu Sanitarne deponije Smiljevići i operativna je od 2007. godine, gdje se prikupljeni otpad mašinski i ručno sortira, presuje i prodaje kao sirovina putem Javnih poziva najpovoljnijem ponuđaču. Ukoliko građani nemaju mogućnost da odvojeno odlažu otpad zbog nedostatka zelenih otoka ili žutih kanti, svoj odvojeno prikupljeni otpad (kabasti, elektronski i električni otpad, reciklažne sirovine poput tekstila, papira, kartona, sitne i krupne plastike, metala, ambalažnog stakla, rashladnih uređaja i autoguma) mogu dovesti i odložiti na Reciklažno dvorište, prema tome razdvajanje otpada na mjestu nastanka, u domaćinstvima, nije uzaludan posao", poručuje Ramić.

Video o kretanju reciklažnih sirovina od pražnjenja kontejnera do presovanja možete pogledati u prilogu:

Prvi pametni Reciklomati privukli građane

Sredinom augusta tekuće godine u Sarajevu su upušteni u promet prvi pametni reciklomati ispred Doma oružanih snaga BiH u Sarajevu, s ciljem da građanima pruže primjer kako svi mogu raditi na povećanju svijesti o važnosti ekologije.

Za vrijeme trajanja Sarajevo Film Festivala reciklažom je bilo moguće dobiti ulaznice za filmske projekcije, ali i pomoći socijalno ugroženim stanovnicima u cijeloj Bosni i Hercegovini birajući opciju donacije Pomozi.ba koja je uključena u proces reciklaže. Danas možete reciklirajući ostvariti besplatne ulaznice za Pionirsku dolinu, besplatan parking ili donirati organizaciji Pomozi.ba, a reciklomati su postavljeni i u Sarajevo City Centru i Grand Centru Ilidža.

Pitali smo Ramića da li će biti još akcija poput Reciklomata da građane motivirate na reciklažu, kako se do sada pokazao rad Reciklomata i možemo li očekivati postavljanje još ovih uređaja na određene lokacije ili drugi način motiviranja za recikliranje.

"Prva faza projekta postavljanja Reciklomata je okončana i trenutno se vrše pripreme za realizaciju II faze projekta gdje je planirano postavljanje dodatnog broja Reciklomata na frekventnije lokacije. U ovom projektu učestvuju KJKP 'RAD', 'PARK', 'GRAS', firma Ekograd, Turistička zajednica Kantona Sarajevo i humanitarna organizacija Pomozi.ba. Do sada u Reciklomate odloženo je preko 7.000 različitih boca (plastične, tetrapak, staklene, metalne zapremine do 2,5 litara), što definitivno je pokazatelj kako uz malo volje, dosadašnje navike se mogu promijeniti i svaki pojedinac može doprinjeti zaštiti okoliša i poboljšanju nivoa javne higijene, odlaganjem otpada na adekvatan način", navodi Ramić.

Iako su promjene u načinu ponašanja i svijesti građana vidljivije, i Ramić se složio da uvijek može bolje. 

"Potrebno je da svi pojedinačno damo svoj doprinos poboljšanju stanja, promjeni dosadašnjih navika i rezultati će biti vrlo brzo vidljivi. Više otpada u kontejnerima namjenjenim za reciklažne sirovine i na reciklažnim dvorištima, imat ćemo čistije i ljepše okruženje", naveo je glasnogovornik KJKP "Rad" Mirza Ramić za "Slobodnu Bosnu.

(S. Hodžić)