Piše: Amina Čorbo-Zećo

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini trenutno iščekuje dvije važne stvari - njegovo saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Parlamenta EU (AFET) i mišljenje Venecijanske komisije u vezi s njegovom odlukom da nametne izmjene Izbornog zakona BiH i amandmane na Ustav FBiH u izbornoj noći.

Prema saznanjima Patrije niti jedan od ova dva događaja neće biti prijatan za Schmidta. Posebno strepi zbog Venecijanske komisije, koja će kao prijatelj Ustavnog suda BiH dostaviti svoje mišljenje, a u vezi apelacija Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Mišljenje koje bi moglo koštati Schmidta potpunim rušenjem njegovog kredibiliteta, moglo bi u konačnici odlučiti o budućnosti nametnutih rješenja, čak i prije same odluke Ustavnog suda BiH koji u ovom slučaju može odbiti apelaciju, prihvatiti je kao osnovanu i razmatrati meritum, pa je prihvatiti ili odbaciti. 

Otvara se još jedna opcija koja bi moga stati u veznik ILI. To će praktično značiti da i Schmidt može, po iščitavanju mišljenja Venecijanske komisije, eventualno sam povući odluku. To je malo vjerovatno, ali kako saznajemo Schmidtu je jako stalo da sačuva ono malo kredibiliteta što mu je ostalo.

Možda nije valjana usporedba, ali treba se prisjetiti povlačenja apelacije Borjane Krišto kada je tvrdila da je sporna ustavna formulacija prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona. Svojom je apelacijom namjeravala potkrijepiti HDZ-ovu interpretaciju ranije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".

Shvativši da će Ustavni sud BiH odbaciti Krištine apelacije, što je sugerirao i OHR u dostavljenom mišljenju, u potpunosti bi obesmislilo HDZ-ove zahtjeve kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva, s obzirom na to da ta stranka insistira na načinu popunjavanja Doma naroda koji je protivan Ustavu FBiH. Nije joj preostalo ništa nego povući apelaciju.

Podsjećamo da Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim i izbornim pitanjima aktivno učestvuje i u raspetljavanju bosanskohercegovačkog političkog čvora.

Valja podsjetiti da su stavovi Venecijanske komisije bili polazna tačka probosanskih partija u dosadašnjim pregovorima u vezi Izbornog zakona BiH, pa je tako jasno naglašeno da članovi Predsjedništva BiH ne mogu biti etnički definirani, ali i da nema grupiranja općina u izborne jedinice po etničkom kriteriju, s obzirom na to da su to između ostalog bile ideje koje su stavljane na sto kao opcija.  

Stav Venecijanske komisije potpuno je bio precizan i zasnivao se na tome da Federacija BiH mora biti jedna izborna jedinica te da se ne mogu ocrtavati linije novih izbornih jedinica po etničkom principu. 

Nametnutim rješenjima izborne jedinice su postali narodi!? 

Inače, Komisija pokriva tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; izbore, referendume i političke stranke. Schmidtova zabrinutost proizilazi i iz činjenice da su iz Evropske unije jasno kazali kako je ova odluka bila lična. 

Visoki predstavnik je ovo ograđivanje EU od njegovih odluka pojašnjavao riječima da 'razumije da u Evropskoj uniji postoji određena vrsta nestrpljenja i da neki smatraju isto tako da je sada već vrijeme da visoki predstavnik ne donosi odluke nego da se odluke donose u parlamentu, i ja se sa EU slažem po tom pitanju, i u tom cilju i ne bi trebalo biti da za 30 godina i dalje visoki predstavnik donosi ovdje odluke u demokratiji koje treba da donese parlament i birani predstavnici'.

Ali, bez obzira na sve, donio je odluku. Krenulo je i formiranje vlasti po toj odluci, ali je potpuno jasno da za sada niko ne zna kako će se sve i okončati. U mnogome zavisi od Ustavnog suda BiH, a čini se i od Venecijanske komisije do čijeg mišljenja je stalo Christianu Schmidtu ili, pak, nije?

(NAP)