Nećemo imati moderno uređenu Bosnu i Hercegovinu, ukoliko imamo etničke podjele, rečeno je uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99“, održane u nedjelju u Sarajevu.

O temi “Put od etničkog ka građanskom, put ka modernoj Bosni i Hercegovini“, govorio je Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH (FBiH).

Dunović smatra da se mora napraviti distinkcija između etničkog i građanskog uređenja, za koje vjeruje da nemaju dodirnih tačaka.

Podsjetio je kako relativizacija problematike ide u smjeru uvođenja novih termina, a jedan od njih je “pomirenje“ etničkog i građanskog, za što Dunović smatra da nema potrebe.

Kod uređenja države, u konkretnom primjeru BiH, Dunović ne vidi ”svađu“ ova dva uređenja i potrebu za ”pomirenjem“, jer etnički princip i građanski nisu isti sistem vrijednosti zbog čega nisu uporedivi ni mjerljivi.

Kazao je kako ako postoji etnički princip, koji je prisutan blizu 30 godina, jasno je da pojedinačna građanska prava ili ne postoje ili se pokušavaju ugušiti.

U građanskom uređenju svaki pojedinac je ravnopravan i svoja prava ostvaruje kroz prava suvereniteta građanina, kao nosioca suvereniteta državnosti i bira svoje političke predstavnike, a oni mu kroz zakonske regulative vraćaju ta prava, jasno je da etnički princip neuporediv.

”Etnički princip oduzima pojedinačno pravo građanina“, kazao je Dunović.

Dodao je kako se tu pojavljuju dva problema. Prvi je što pojedini političari i stranke pokušavaju na različite načine reći da se pojedinačna prava mogu ostvarivati isključivo u okviru jedne etničke skupine, kao da su ”etničke skupine u BiH entiteti, odnosno državotvorne cjeline sami za sebe, što je netačno“.

Drugi problem jeste formiranje tzv. četvrtog stuba, za što pojedinci prema riječima Dunovića, navode da je rješenje svih problema u BiH, postojanje četvrtog člana Predsjedništva.

Dodao je kako u tom slučaju, kada govorimo o četvrtom članu Predsjedništva, onda se to spušta na sve nivoe, i to na prvu izgleda primamljivo jer se podrazumijeva da bi se time ostvarivala prava i građana koji se izjašnjavaju kao “ostali“, a ne pripadnici konstitutivnih naroda.

Ipak, dodao je, tu se dolazi u opasnu zonu, jer bi u tom slučaju svi oni koji bi bili svrstani u kategoriju “ostali“, zapravo svoja prava ostvarivali na isti način kako svoja prava ostvaruju pripadnici etničkih grupa.

Pojasnio je kako bi ta grupacija ”ostalih“ ne želeći to, pokušavajući se izboriti za svoja pojedinačna prava, zapravo postali četvrta etnička grupa i time bismo ponovo bili još jedan korak udaljeniji od ostvarivanja pojedinačnih prava, prava svakog građanina.

”Dok god ne budemo imali mogućnost da svaki pojedinac ostvari svoje pravo bez obzira na etničku pripadnost, mi imamo uređenje države BiH koje nas vodi ka podjelama. Smatram da svi oni koji odluke visokog predstavnika, posljednje odluke o izmjenama Ustava i izbornog zakona, pokušavaju opravdati težnjom za pomirenje etničkog i građanskog, nas zapravo dovode u zabludu jer odluke visokog predstavnika nas ne vode ka pojedinačnim pravima, ne vode ka građanskom uređenju države i zapravo duboko su u suprotnosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava i pojedinim presudama Ustavnog suda BiH”, kazao je Dunović.

Istakao je kako sve te navedene presude pokazuju da su pojedinačna građanska prava građana BiH, bez obzira kako se etnički izjašnjavali, ugrožena.

“Ovakve odluke prave legitimaciju takvih ugrožavanja i zapravo nam pokušavaju reći da je to sasvim normalno. Mislim da jasno i glasno treba govoriti da nikada nećemo imati moderno uređenu BiH, ukoliko imamo etničke podjele, a još gore ako te etničke podjele zabetoniramo pravljenjem još nekih grupacija bez obzira kako ih nazvali“, zaključio je Dunović.