Iako se na američkim međuizborima najavljivala velika pobjeda republikanaca, koji će, po svemu sudeći, imati većinu u Zastupničkom domu, rezultatima ipak mogu biti zadovoljniji demokrati jer su zadržali kontrolu u Senatu te će i iduće dvije godine zadržati poluge moći u SAD-u, ocijenio je u razgovoru za Fenu politolog i docent na Studiju politologije Sveučilišta u Mostaru Domagoj Galić.

"Zasad se čini da neće biti tektonskih promjena u sustavu odlučivanju u SAD-u kao što su neki očekivali, pogotovo jer je većina analitičara vidjela GOP (republikance) kao velikog favorita za preuzimanje većine u Zastupničkom domu, a čak i kao blagog favorita za osvajanje većine mjesta u Senatu. Iako će republikanci imati većinu u Zastupničkom domu, demokrati će zadržati kontrolu nad američkim Senatom jer će imati minimalno 50 mjesta (polovicu) s tim da potpredsjednica Kamala Harris ima presudan glas u slučaju da glasovanje oko određenog pitanja bude izjednačeno", kazao je Galić.

Za republikance situacija može postati i lošija ako kandidat Demokratske stranke pobijedi u drugom krugu izbora (tzv. run-off) u Georgiji što bi značilo većinu u Senatu i lakše donošenje odluka poput izbora kandidata za savezne suce, a kasnije i moguće izbore u Vrhovni sud, koji je bolna točka demokrata, ako se u međuvremenu oslobodi mjesto u Sudu.

"Što se tiče Zastupničkog doma, trenutno još nisu prebrojani svi glasovi, ali je poprilično izgledno da će Republikanci imati većinu, iako ne onoliko uvjerljivu koliko se očekivalo. Na koncu, može se argumentirati da su ovi izbori obilježeni pobjedom demokrata samim time jer ostaje dojam da ni oni sami nisu očekivali ovako dobar rezultat", smatra Galić.

Kada je u pitanju utjecaj rezultata izbora na vanjsku politiku SAD-a, Galić je podsjetio kako vanjska politika nije bila jedna od glavnih tema u kampanji:

"To i nije neka novost; glasači rijetko daju prioritet vanjskopolitičkim pitanjima na međuizborima. Kao što je sad već poznato, čak ni kombinacija inflacije i rata u Ukrajini nije bitno utjecala na birače. Vanjska politika nije se nametnula kao najvažnija tema. Pokušaji promjene određenih politika bi mogle doći u fokus, ali čini se da se neće puno mijenjati u području vanjske politike."

Galić je prokomentirao kako će rezultati ovih izbora utjecati na krizu i rat u Ukrajini, kojoj je SAD do sada ponudio ogromnu financijsku pomoć.

"Paket pomoći iz svibnja nije dobio potporu oko četvrtine republikanskih zastupnika i oko petine senatora. Tada je većina zastupnika kao razlog za „ne“ navela fiskalnu zabrinutost, jer se Sjedinjene Države suočavaju s toliko gorućih problema kod kuće. Inače su određeni republikanci izbjegavali pitanje o nastavku podrške Ukrajini. Općenito bi se moglo reći da je stav analitičara da će se dogoditi neka vrsta kompromisa, poput većeg nadzora i kontrole financiranja, ali ne i stvarnog smanjenja troškova", kazao je mostarski politolog.

Galić vjeruje da se odnos SAD-a prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu neće pretjerano promijeniti u vremenu pred nama.

"SAD sudjeluje u određenim procesima na području jugoistočne Europe dugi niz godina, poput normalizacije odnosa Kosova i Srbije i sličnih inicijativa. Poznato je da su SAD imale veliku ulogu i nakon 2000., ali trenutno nema naznake promjene smjera politike prema regiji i prema BiH. Očigledno BiH nije u fokusu pored svih stvorenih žarišta poput Rusije, Irana, Kine i slično. Sve u svemu, teško je očekivati neku promjenu u djelovanju SAD-a na području BiH. SAD u BiH vodi birokratiziranu politiku, ističu poruke o poštivanju Daytona, potrebi dogovora nacionalnih predstavnika i ostalih. Nema naznaka da će se rezultatima ovih međuizbora situacija i stav SAD-a prema BiH promijeniti", zaključio je Domagoj Galić.