Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 31. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava svake godine nizom manifestacija, a svakako da je najznačajnija Kolona sjećanja.

Ove godine Kolonu sjećanja su hiljade ljudi iz cijele Hrvatske i inostranstva.

U Koloni sjećanja nije hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je u Vukovaru bio dan ranije na otkrivanju spomenika Kati Šoljić, a danas je u Škabrnji.

Program obilježavanja Dana sjećanja započeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha u dvorištu Vukovarske bolnice.

Uoči polaska Kolone sjećanja prema groblju, u dvorištu bolnice održan je prigodan komemoracijski program.

Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko dva sata. Kolona sjećanja svoj put završit će na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća za sve žrtve Domovinskog rata, služiti misa zadušnica koju će predvoditi gospićko-senjski biskup, monsinjor Zdenko Križić.

Plenković: Nema alternative

U razgovoru s reporterom N1 Ivom Puljić Šego, premijer Andrej Plenković podsjetio je iz Kolone sjećanja u Vukovaru da je Vlada održala prvu sjednicu izvan Zagreba upravo u ovom gradu. Kaže kako je potpora Vukovaru snažna te da se nastavlja tako i u novom proračunu.

“Svi znaju da smo uložili više nego…”, kaže premijer Plenković.

Na pitanje ima li te pomirbe o kojoj svi govore, premijer kaže: “Nema alternative.”

“Mi smo u 2022. Strahote koje su žrtve proživjele… Razumijem osjećaje obitelji, supruga, majki, djece, to je bio strašan zločin. Njima je jako teško, ali jučerašnji dolazak potpredsjednice Vlade je bio prvi takav dolazak i taj proces odnosa Hrvata i Srba u Hrvatskoj mora biti sustavno unapređivan. Oni su s nama u parlamentarnoj većini već 6 godina, bit će i dalje, to je dobar i ispravan put. Naravno da je ljudima koji su izgubili svoje najmilje teško”, kaže premijer dodajući da razumije i poštuje oni koji su Šimpragi jučer okrenuli leđa.

"Jedan od najvećih, ako ne i najveći, zločin velikosrpskog agresora"

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, na obilježavanju 31. godišnjice pada Vukovara pod okupacijske snage paravojnih srpskih formacija i ostataka tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA), poručio je da je ovaj grad bio jedan od najvećih, ako ne i najveći, zločin velikosrpskog agresora.

“Kao i svake godine i ovog 18. novembra došli smo u Vukovar, pokloniti se još jednom herojima grada Vukovara, hrvatskim braniteljima, svima onima koji su branili Hrvatsku i ostvarili hrvatsku slobodu”, izjavio je Jandroković.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara 1991. godine i 31. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu obilježava se pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” uz glavne komemoracijske programe od 18. do 20. novembra.

Navečer će niz Dunav, u sklopu programa “Svjetlosna rijeka sjećanja”, biti pušteni zapaljeni lampioni u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na pad Vukovara 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.

Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.

Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika. Međutim, prema popisu stanovništva iz 2021., u Vukovaru je živjelo 23.175 ljudi.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.