Još od početka ruskog napada na Ukrajinu, zapovjedništvo ukrajinskih snaga svakodnevno izvještava o uništenoj ruskoj vojnoj opremi. Po tim brojkama, to je već preko 2750 tenkova, 5580 oklopnih vozila, 4170 vozila druge vrste, 1770 topničkih sistema i povrh toga onda i sistemi protuzračne odbrane, avioni, helikopteri...

Iako je teško provjeravati informacije jedne od sukobljenih strana, stručnjaci nizozemskog projekta Oryx su analizom dostupnih snimaka s ratišta doista došli do gotovo 7600 vojnih objekata ostavljenih na tlu Ukrajine. Dobru trećinu tih vozila su ukrajinske snage osvojile u gotovo netaknutom stanju: posebno nakon uspješnog prodora u području Harkova se ponekad Rusija proglašava "najvažnijim isporučiteljem tenkova ukrajinskoj vojsci". Ali većina vojne opreme je prema mišljenju stručnjaka potpuno uništena.

Mnogo opreme je Ukrajincima palo u ruke gotovo neoštećeno, ali još više je uništeno: što učiniti sa tih 40, 50 tona čelika?

Uzima se šta koristi, ali...

Kako novinarima DW objašnjavaju u ukrajinskom ministarstvu odbrane, vojna uprava pojedinih područja vodi popise vojne opreme koje su ostavili Rusi i to onda javlja ukrajinskoj vojsci. "Posebne jedinice, nazivaju ih i 'kanibalima', odlaze na teren i provjeravaju ostatke. One i dovoze ono što može poslužiti za održavanje ukrajinske vojne opreme", kaže predstavnik ministarstva.

Ali isto tako, već mjesecima na poljima i cestama Ukrajine leži mnoštvo olupina ruskih tenkova, samohodnog topništva i oklopnih vozila ruske vojske. U vojsci se čuje da poneke od tih olupina još mogu poslužiti za vježbu gađanja ukrajinskih vojnika, ali najprije ih treba odvući na vojna vježbališta.

Još se vidi "V" kojim su Rusi slavili svoj pohod na Ukrajinu - ali to je jedino i ostalo od čitavog oklopnog transportera

Još od ukrajinskog protunapada u području Kijeva ovog proljeća su te olupine pobudile znatiželju i trgovaca starim metalom. Jedan savremeni tenk teži gotovo 50 tona, tako da je i ukrajinsko izdanje lista Forbes brzo izračunalo kako je samo taj metal vrijedan nekih 45 miliona dolara - a od onda su gubici ruske vojske postali više od tri puta veći.

Poseban i neupotrebljiv čelik

Poznato je kako je i nakon rata u Iraku uništena vojna oprema postala golem - i opasan problem. No tamo je najveća nevolja bila u municiji kojim su uništeni irački tenkovi: psebno municija protutenkovskih topova u napadima iz zraka sadrži teške, ponekad i radioaktivne metale što je bio rizik za osobe koje su onda zbrinjavale te olupine.

Otpad nije toliko opasan koliko oprema koja je uništena municijom osiromašenog uranija, ali sa tim starim metalom se jedva što može početi.

Takva municija se u ratu u Ukrajini jedva koristi, ali niti tako ukrajinske kompanije  za preradu starog metala nisu osobito zainteresirane za te olupine, niti misle da ono ima neku naročitu novčanu vrijednost. "Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koje su u njima se taj čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u nešto od svakodnevne uporabe", objašnjava Valentin Makarenko, direktor tvrtke Interpipe Vtormet. Više talište je i problem već u transportu: oklop se u pravilu ne može niti rezati običnim plinskim aparatom za varenje.

Čeličane ionako rade manje

Ukrajinska udruga prerađivača starog metala UAVtormet ukazuje i da je tržište takvih sirovina u toj zemlji zasićeno i vrijednost mu pada jer je od početka rata i više metalurških kombinata moralo prekinuti s radom. Proizvodnja čelika u Ukrajini se u prvih devet mjeseci ove godine smanjila za 66%, a prerada metalnog otpada za čitavih 73,5% tako da se još obrađuje tek nekih 830 tisuća tona. Nije rješenje niti izvoz tog metalnog otpada zbog visokih carina.

U čitavom nizu ukrajinskih gradova su priređene izložbe uništene vojne opreme napadača, ali toga jednostavno ima previše i za izložbe i za umjetnike.

Najveći metaloprerađivački koncern Ukrajine pogon ArcelorMittala u Krivij Rihu za DW objašnjava kako imaju i više nego dovoljnu zalihu starog metala - preko 80 tisuća tona, "tako da ne postoji potreba još koristiti i uništenu vojnu opremu koja povrh toga nije niti podesna za našu proizvodnju", kaže nam Volodimir Hajdaš iz odjela za odnose s javnošću tog koncerna.

Izložbe za moral građana

I u središtu Krivijeg Riha su izloženi primjerci uništene vojne opreme ruskog agresora, a kako nam kaže zamjenik gradonačelnika Sergej Miljutin, od najnovije ofenzive ukrajinskih snaga prema Hersonu, stalno im stižu i novi izlošci: "Mislim da će to postati trajna izložba, kako do naše pobjede tako i nakon nje", smatra gradski službenik.

Vlada Ukrajine je potakla stvaranje takvih izložbi u čitavoj zemlji - čak i izvan nje, kako bi potakla moral građana i pokazala kako je ruski napadač daleko od toga da bude neuništiv. Jedna od prvih takvih izložbi priređena je na trgu Sv. Mihaila u Kijevu i doista jest svojevrsna atrakcija i za građane i za posjetitelje tog grada.

U Odesi su se tih olupina prihvatili i umjetnici tako da su od rujna otvorili izložbu svojih djela, često obojeni neobičnim bojama ili složeni u zanimljive kompozicije. Jedan od umjetnika je Igor Matroskin koji vjeruje da i te izložbe mogu podsjetiti ljude u čitavoj Ukrajini koliko je blizu bojišnica od njihovih domova. Isto tako pokazuje kako se i to oružje, u nevještim rukama na koncu pretvara tek u komad željeza. Umjetnik je siguran kako takve izložbe neće izgubiti na značaju niti nakon rata.

Treba im pomoć Zapada

No olupina jednostavno ima previše i za izložbe i za umjetničke zahvate tako da ih treba ukloniti - po mogućnosti ekološki prihvatljivo. Eksploziv koji se nalazio u tim vozilima je već odavno aktiviran, gorivo i mazivo je ili izgorjelo ili već iscurilo u tlo, ali čitave te vojne konstrukcije treba uopće znati pravilno reciklirati - a u tome Ukrajinci uopće nemaju iskustva, upozorava i Makarenko iz Interpipe Vtormet. Ne samo u zbrinjavanju ovog ruskog oružja, nego se u tvornicama gomilaju i ostaci opreme ukrajinske vojske.

Tenk se ne može samo tako isprešati u kocku od metala: za njegovo zbrinjavanje treba iskustvo i tehnologija koju Ukrajinci jednostavno - nemaju.

U ukrajinskom ministarstvu odbrane priznaju kako to jest problem i kako vlada radi na nekakvom planu zbrinjavanja tih olupina, ali kako je sigurno da Ukrajina nikad neće naći novac da to i plati. "Tu treba ciljano tražiti međunarodnu pomoć jer europske tvrtke za recikliranje otpada raspolažu i odgovarajućom tehnologijom i imaju iskustva u takvim poslovima. Udruga UAVtormet smatra da bi već i ta zadaća trebala natjerati i vladu u Kijevu požuriti ukloniti sve carinske prepreke za izvoz takvog metalnog otpada.