Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani, navodi se u studiji koju je uradila Svjetska zdravstvena organizacija za regiju Evrope

Samo dvije trećine osoba u 14 zemalja evropske regije SZO, koje su učestvovale u nedavnom istraživanju, su izjavile da su svoju posljednju kuru antibiotika dobile uz ljekarski recept.

Istraživanje je provedeno u Albaniji, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Republici Moldovi, Tadžikistanu, Turskoj i Uzbekistanu.

Jedna od tri osobe je koristila antibiotike preostale od posljednjeg puta kada su im prepisani ili ih je dobila bez recepta, u apoteci ili na nekom drugom mjestu.

Ovo je najmanje tri puta više nego što je to zabilježeno u zemljama Evropske Unije i Evropskog ekonomskog prostora (EU/EEA), kako se navodi u najnovijem istraživanju urađenom među građanima Evropske unije.

Navedeni preliminarni rezultati dolaze iz novog istraživanja o poznavnju, stavu i odnosu prema pitanju antimikrobne rezistencije (AMR), koje je po prvi put urađeno u istočnom dijelu Regije, uključujući tu područje Kavkaza i Centralnu Aziju.

Zablude o upotrebi antibiotika

Samo na području EU/EEA, više od 35 000 osoba svake godine umre kao direktna posljedica infekcija koje su postale neizlječive antibioticima.

“Kada se antibiotski lijekovi previše koriste, ili duži vremenski period ili kada nisu potrebni, bakterije postanu otporne na njih,” objašnjava dr Danilo Lo Fo Wong, regionalni savjetnik za kontrolu antimikrobne rezistencije pri SZO. “Bez zajedničkog napora, možemo očekivati u budućnosti da bolesti koje su inače izlječive, kao što su infekcije urinarnog trakta, postanu neizlječive, a doktorski tretmani, kao što su operacije ili hemoterapije, suviše opasne po pacijente da bi se obavile.”

50% ispitanika u zemljama u kojima se vršilo istraživanje izjavilo je da je tokom protekle godine koristilo antibiotike, što je dvostruko više nego što je slučaj u zemlja EU/EEA u istom periodu.

61% ispitanika također nisu znali da antibiotici ne djeluju protiv virusa, a preko polovine njih pogrešno vjeruje da su oni učinkoviti protiv prehlade. U zemljama EU/EEA, polovina ispitanika vjeruje da antibiotic djeluju protiv virusa, što je netačno.

Dr. Danilo Lo Fo Wong upozorava na korištenje antibiotika u ove svrhe. “Antibiotici ne mogu izliječiti običnu prehladu. Običnu prehladu izaziva virus na kojeg antibiotici ne djeluju,” naglasio je. “Antibiotici vam neće pomoći, ali mogu uzrokovati razvoj antibiotske rezistencije, što može postati veliki problem i za vas i za druge.”

Kao dio istraživanja, ispitanici su također upitani da li vjeruju da nepotrebno korištenje antibiotika ih čini neučinkovitim, na šta je dvije trećine ispitanika dalo tačan odgovor.

Povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, regionalni direktor SZO za regiju Evropa, dr. Hans Henri P. Kluge, istakao je ozbiljnost problema, nazvavši AMR „sporim cunamijem koji se pojavljuje na horizontu”.

„Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji je kako mogućnost isticanja ozbiljnosti problema, u isto vrijeme može pomoći ljudima da shvate da su oni dio rješenja,” izjavio je, „kroz aktivnosti poput ovog istraživanja stičemo uvid u znanje i ponašanje ljudi u vezi s antibioticima i AMR-om. Nakon toga možemo poduzeti korake kako bismo bili sigurni da su ljudi dobro informirani o tome kada i kako uzimati ove dragocjene lijekove.“

Antimikrobna rezistencija (AMR) ugrožava djelotvornu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama.

AMR se javlja kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, što otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, teških bolesti i smrti.

Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti i infekcije ostaju u tijelu, povećavajući rizik širenja na druge.

Antimikrobici – uključujući antibiotike, antivirusne lijekove, antimikotike i antiparazitike – lijekovi su koji se koriste za sprječavanje i liječenje infekcija kod ljudi, životinja i biljaka. Mikroorganizmi koji razvijaju antimikrobnu rezistenciju ponekad se nazivaju „superbakterijama”

(N1)