Rezolucija Evropskog parlamenta mogla se i očekivati imajući u vidu politički kontekst. Bez obzira što nije obavezujuća, svakako je odraz dominantnog stava prema Srbiji, kaže za Danas Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

Evropski parlament je jučer usvojio rezoluciju u kojoj se izričito kaže bi ubuduće trebalo donacije i novac Srbiji upućivati samo ako uvede sankcije Rusiji.

– Srbija nije ni svjesna kako je njeno odbijanje da uvede sankcije Rusiji stvorilo nepovoljan odnos prema Beogradu, posebno u zemljama kao što su Poljska i pribaltičke zemlje. Beograd je do sada računao da će pristup evropskim fondovima ostati na snazi ali očigledno to može i da se ospori, što za Srbiju znači gubitak 200 miliona eura godišnje, kaže ona.

Kako napominje Biserko, rezolucija također poručuje svim zemljama kandidatima da se očekuje napredak prije svega u pogledu vladavine prava.

– Očekuje se, što do sada nije bio slučaj, i veći nadzor nad reformama. Posebno je zanimljiv dio uticaju trećih strana u demokratske i izborne procesa, kaže ona te dodaje:

-Aktuelna događanja u Srbiji, te sve veće vezivanje za Rusiju, stvaraju utisak da je teško povjerovati da će Srbija biti sposobna i spremna da napravi takav obrat u svom ponašanju i suštinskom opredjeljenju za članstvo u EU.

Srbija kao i Rusija odbija evropske vrijednosti, upravo one koje se navode u rezoluciji. Srbija, kao i Rusija, želi reviziju postojećeg sistema i granica, kaže Biserko.