Vlada Republike Hrvatske je Saboru proslijedila prijedlog o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini, no o tome su se oštro sukobili predsjednik RH Zoran Milanović i premijer te zemlje Andrej Plenković. 

Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci kazao je za HRT da bi u vezi s tim ko je u pravu trebao odlučiti Ustavni sud u postupku o sukobu nadležnosti. 

- Ono što je problematično je činjenica da je odluka o djelovanju naše države u sklopu misije koju je pokrenula EU, prvenstveno u sklopu jednoga procesa kojeg vodi Europska unija, dakle u sklopu jedne međunarodne organizacije, kazao je i objasnio da to što Vlada upućuje prijedlog Saboru je zapravo predviđeno za neku drugu situaciju, a to je kada se djeluje u skladu s nekim međunarodnim ugovorom.

- U takvoj situaciji Hrvatski sabor treba potvrditi takvu odluku, odnosno ako predsjednik Republike uskrati suglasnost onda treba potvrditi tu odluku 2/3 većinom. Budući da ovdje nije takva situacija i da se ovdje djelovanje događa u međunarodnoj organizaciji, Hrvatski sabor tu ne bi imao ovlast donositi ikakvu odluku. Ona je predviđena za međunarodne ugovore iz razloga što se međunarodni ugovori obično sklapaju na inicijativu izvršne vlasti, dodaje Miloš.

- Ako se iz nekakvog međunarodnog ugovora provodi obveza da se angažiraju oružane snage, bilo strane i li domaće, onda je potrebno da Sabor to nanovo potvrdi. To kod međunarodne organizacije, posebno kod one na koju smo prenijeli suverene ovlasti, kao što je EU, nije slučaj, naglasio je.

Ukrajina - država saveznica

Miloš problematizira ideju oko toga da je Hrvatskoj Ukrajina država saveznica, a što se spominje u kontekstu ukrajinskog djelovanja u okviru Partnerstva za mir. Smatra da je to pomalo sporno jer se ne radi o ugovoru koji RH ima neposredno s Ukrajinom. Fleksibilnije bi se prema tome postavio ako se to gleda iz kuta djelovanja unutar međunarodne organizacije. Smatra da se Ukrajina možda može smatrati saveznicom po osnovi toga što Europska unija razvija određene oblike suradnje s njom i po osnovi činjenice da je Ustav RH utemeljen na mirotvorstvu kao jednom od najviših vrednota. 

- To znači da Hrvatska nikada ne može imati za saveznicu državu koja provodi agresiju niti može sudjelovati u agresiji. S druge strane, ako RH u sklopu međunarodne organizacije se odluči složiti s određenom politikom da se pomogne nekome u obrani, takvu državu bi se možda moglo smatrati saveznicom, kazao je Miloš govoreći o pojmu "države saveznice" temeljem Ustava, a ne međunarodnog prava.