Hrvatskom se širi sincicijski virus koji može biti fatalan za dojenčad i malu djecu. Vrlo je zarazan, prenosi se kapljičnim putem. Trenutačno je dominantan respiratorni virus koji, uz druge, izaziva bolesti pa se pune dječje bolnice. Prijeti i invazivni streptokok, zbog kojeg je u Velikoj Britaniji za sedmicu dana umrlo šestero djece, te gripa. Zavodu za javno zdravstvo u protekla dva mjeseca prijavljeno je 54 oboljelih osoba od gripe, među njima je sedamnaestero djece.

Ekipa HTV-a je posjetila Kliniku za dječje bolesti i Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Kako prenose, čekaonice hitnih ambulanti se sve više pune. Dnevno se pregleda stotinjak djece, a neku se moraju i hospitalizirati.

- Zadnjih nekoliko sedmica bilježimo lagani porast broja djece koja su inficirana respiratornim sincicijskim virusom. Ovaj tjedan imali smo 111 novopotvrđenih slučajeva. To su podaci iz bolnice Fran Mihaljević, iz Zaboka i s testiranja drive-in. Od 250 uzoraka, 111 je bilo potvrđeno te deset slučajeva gripe A, prevladava soj H1N1. Htjela bih reći da je to uobičajeno jer su zimski mjeseci kada očekujemo povećani broj respiratornih infekcija, rekla je epidemiologinja Dijana Mayer za HTV.

 

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom bolest je male djece koja idu u jaslice i vrtiće. Posebno se brzo širi u zatvorenom prostoru i lako se prenosi.

- Djeca sama sebi mogu teško oprati ruke, diraju igračke, koriste zajedničke predmete. Zajedno se igraju i blizu su jedni drugima. To je jedan od načina prijenosa. Čovjek je rezervoar virusa koji se prenosi kapljično. Već i sam govor, a kamoli kihanje i kašljanje, pogoduju prijenosu virusa, objasnila je epidemiologinja.

U Hrvatskoj su potvrđeni slučajevi streptokoka serološke skupine A, ali Mayer ističe da to nije ništa zabrinjavajuće. - To je bolest koja se širi u kolektivu. Najčešća klinička slika kod streptokoka jest streptokokna angina. Kad roditelji primijete da dijete boli grlo, da ima visoku temperaturu, dijete treba obvezno odvesti kod pedijatra. Nije nužno ići u hitan prijem u bolnicu. Primijetili smo da se roditelji ne pridržavaju preporuke da se antibiotik mora popiti u potpunosti, deset dana, a ne prekinuti nakon 3-4 dana kad djetetu bude bolje, ne voditi dijete u vrtić, nego ostati doma do izlječenja, preporučila je Mayer.

Pedijatrica Sanja Pejić Roško iz Klinike za dječje bolesti Zagreb kazala je da je ondje dnevno između 90 do 110 pregleda. Potvrdila je da su najčešće respiratorne infekcije, dominiraju i virusne inspekcije, prvenstveno RSV, respiratorni sincicijski virus.

- Što je dob mlađa, to su obično simptomi i ozbiljniji. Obično počne s onim uobičajenim respiratornim simptomima, zatim se nastavlja intenzivan kašalj. Mala djeca zapravo zamaraju respiratornu muskulaturu, počinju odbijati jesti i to ih obično dovodi nama. Može izazvati akutno respiratornu insuficijenciju, dakle nemogućnost disanja što onda zapravo zahtijevaju liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja, rekla je Pejić Roško.

 

Na respiratoru je dvoje djece u Klinici za infektivne bolesti. Zoran Barušić, zamjenik direktorice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", rekao je da ondje i dalje ima djece koja imaju COVID, a ima i drugih respiratornih infekcija uključujući i gripu.

Streptokokne infekcije su učestale, a uglavnom je riječ o upali ždrijela, šarlahu i kožnim infekcijama. Djeca s vodenim kozicama gdje dolazi do kožnih oštećenja su osjetljiva kategorija, gdje također mogu nastupiti invazivne streptokokne infekcije, dodao je Barušić.

Zavodu za javno zdravstvo u protekla dva mjeseca prijavljeno je 54 oboljelih od gripe, a među njima je 17 djece.