Odbacivši kritike na dnevni red njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser otvorila je u srijedu Njemačku konferenciju o islamu u Berlinu. Ona je podvukla da želi smanjiti slanje imama iz drugih zemalja na rad u Njemačku sa ciljem potpunog prestanka ovakve prakse.

Mnogi su bili znatiželjni i pitali se kakav će biti prvi nastup Nancy Faeser kao ministrice unutrašnjih poslova na njemačkoj islamskoj konferenciji (DIK). I koje će nove akcente ona imati za razliku od svojih muških prethodnika Schäublea, de Maizièrea i Seehofera?

Nancy Faeser je bila jasna: ona igra na kartu njemačkih imama i želi se suprotstaviti mržnji prema islamu. Otvarajući konferenciju njemačka ministrica je podvukla da želi postepeno reducirati slanje imama iz drugih država u Njemačku sa ciljem potpunog prestanka ovakve prakse. U tu svrhu je njeno Ministarstvo već započelo razgovore sa turskom ustanovom zaduženom za vjerska pitanja a državna sekretarica Juliane Seifert prošle sedmice vodila razgovore u Ankari. Ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser podvukla je i kako su „muslimani sam po sebi razumljiv dio njemačkog društva" , a upravo je Islamska konferencija na kojoj se vodi dijalog između njemačke države i Islama „bitno doprinijela da se muslimani u Njemačkoj osjećaju prihvaćeni".

Kada je riječ o suzbijanju mržnje prema Islamu, koju Faeser energično najavljuje, u ljeto 2023. se na tu temu očekuje izvještaj ekspertne grupe.

Po mišljenju glasnogovornice Zelenih Lamye Kaddor, sada bi DIK morao poslati novi signal: Progresivni muslimani moraju dobiti više pažnje, moraju biti ojačani - u dijalogu sa različitim muslimanskim udruženjima. Vladajuća koalicija u Njemačkoj, koju čine SPD, Zeleni i liberali (FDP) se u koalicionom sporazumu dogovorila o promjeni paradigme u politici migracija. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da država želi poboljšati svoj odnos sa useljenicima među kojima su i mnogi muslimani. Na primjer, „Duldung" (trpljenje) – viza kojom se na izvjesno vrijeme samo suspendira ili odgađa progon migranata ili izbjeglica, bi pod određenim uslovima morala biti okončana. Oni, koji žele da grade budućnost u Njemačkoj, takođe bi trebalo da brže dobiju njemački pasoš. Prema Kaddoru, ova promjena paradigme, koja se već ogleda u nekim od zakona koje je predložila ministrica unutrašnjih poslova Faeser, sada se mora odraziti i na njemačku Islamsku konferenciju.

Konferencija koja daje dobar osjećaj? 

Prema riječima publiciste Ahmada Mansoura, dnevni red ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser ipak daje povoda za zaključak da će osjetljiva pitanja ove godine u velikoj mjeri biti izbjegnuta. Tako bi DIK mogao postati događaj za dobro raspoloženje. Na dva podijuma se raspravljati o "zajedništvu u vremenima promjena" i o "angažmanu civilnog društva". Ali u programu Njemačke islamske konferencije (DIK) ne spominje se uticaj turske vlade na džamije u Njemačkoj, niti se govori o tendencijama koje upućuju na radikalizaciju, na primjer na platformama kao što je TikTok. Islamska konferencija održavaće se kroz radionice. Muslimani, pojedinci i udruženja imaju priliku tematizirati ono šta im trenutno gori pod nogama.

Inače, Njemačka Islamska konferencija je centralni forum za dijalog između njemačke države i muslimana. Uspostavljena je 2006. godine i održava se svake godine. Dosadašnji rezultati uključuju uspostavljanje katedre za islamsku teologiju i seminara na njemačkim univerzitetima, realizaciju inicijativu za obuku imama u Njemačkoj i povećanu saradnju sa džematima. Članovi Islamske konferencije su islamska udruženja koja finansiraju većinu džamija u Njemačkoj, kao i muslimani iz akademske zajednice i civilnog društva.

Problem sa DITIB-om? 

Na Islamskoj konferenciji u Berlinu učestvuje i Ahmad Mansour. Žali što od tema, koje su mu bitne, „nije mnogo toga ostalo". Kao primjer navodi temu koja glasi: Kako se boriti protiv muslimanskog antisemitizma. On ukazuje kako su predsjednički izbori u Turskoj zakazani za iduću godinu. Stoga se sada mora razgovarati o tome da li DITIB, najveća sunitska islamska organizacija u Njemačkoj, ponovo preko svojih džemata provodi propagandu u korist predsjednika Erdogana. 

Zapravo, regionalna udruženja DITIB-a su "pod kontrolom Ankare", dodaje Volker Beck, predavač političke religije u Centru za religijske studije na Univerzitetu Ruhr u Bochumu. „Imami DITIB-a su turski vjerski službenici. DITIB bi se mogao pretvoriti u špijunsku organizaciju ili mašinu za izbornu kampanju predsjednika Erdogana u bilo kojem trenutku, ako to Ankara želi. Katar se takođe miješa, kaže Bek, i to "politikom čekovnih knjižica" odnosno stvaranjem uticaja putem finansijske pomoći. Na ovaj način Katar promovira struju islama, koja njemu odgovara. Prema navodima sa Univerziteta u Osnabrücku, na kojem se sada školuju njemački imami, turska vlada finansira obuku 800 do 900 imama u Njemačkoj svake godine. Oni se smatraju najbolje plaćenim imamima u ovoj zemlji.

Uticaj Irana 

Turska i Katar nisu jedine zemlje koje imaju uticaj na muslimanska udruženja u Njemačkoj. Tu se ne smije zaboraviti ni Iran. Primjer iranskog uticaja je Plava džamija u Hamburgu, koja je sjedište iranskog Islamskog centra (IZH). U očima Službe za zaštitu ustavnog poretka, inače njemačke obavještajne službe koja prati zbivanja u unutrašnjosti zemlje. IZH je ispostava iranskog režima mula. Odatle se organizira špijunaža i vrbovanje u ime iranskog režima, kaže Mansour. Ali uprkos ovim antiustavnim aktivnostima, Hamburg je Plavu džamiju prihvatio kao partnera i na taj način legitimirao njene aktivnosti. Saradnja između njemačke države i IZH prekinuta je tek u novembru ove godine i to nakon deset godina. Da se pita Volker Beck, njemačka država bi morala poduzeti puno oštrije mjere i čak zabraniti rad IZH.

Promoviranje nezavisnih muslimanskih zajednica 

"Ako želimo da muslimanske zajednice primaju manje sredstava iz inostranstva i postanu nezavisnije, onda moramo razmotriti alternativne modele", kaže Lamya Kaddor. Samo se žaliti na to - nije dovoljno. Dakle, mora se provjeriti i da li država može obezbijediti početni finansijski fond za osnivanje nezavisnih muslimanskih zajednica, kako bi one mogle stati na svoje noge. 

Kador se poziva na bivšeg ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera iz CSU-a. On je obezbijedio početna sredstva od strane vlade, i pomogao u obuci imama u Njemačkoj, konkretno na Univerzitetu u Osnabrücku. Mora se razgovarati i diskutovati o tome da li je ovaj model prikladan da zamijeni finansiranje muslimanskih zajednica iz inostranstva – čak i ako je to pravno problematično. 

Zapravo, njemačka obuka imama se smatra modelom koji garantuje uspjeh. Prema riječima Bülenta Ucara sa Univerziteta u Osnabrücku, 30 ljudi je na redovnoj obuci u Njemačkoj, a još 60 njih je na obuci za dušebrižnike - za zadatke u bolnicama, zatvorima ili u vojsci. Pored toga, 30 do 40 učestvuje u „modularnoj obuci". To su imami koji nastavljaju školovanje. 

Problem je što je nakon okončanja obuke, nejasno gdje će imami naći posao i ko će ih finansirati. Ucar zahtijeva da se o tome raspravlja na ovogodišnjojj Islamskoj konferenciji. Političarka Zelenih Kaddor ne želi da sigurnosno-politička pitanja budu jedini prioritet niti da postoji generalna sumnja na sve muslimane. Da, kaže ona, postoji islamski antisemitizam i važno je da se sa ovim problemom nastavimo baviti. Ali tu je i islamizam i islamofobija i o tome bi se također moralo intenzivno baviti na Islamskoj konferenciji koja se održava u Berlinu, prenosi DW.