Dobitnici nagrade su tri osobe iz triju glavnih država sudionica sukoba: bjeloruski aktivist Ales Bjaljacki, koji se nalazi u bjeloruskom zatvoru, ruska nevladina organizacija Memorial, raspuštena po nalogu ruskog pravosuđa, i ukrajinski Centar za građanske slobode (CCL). 

Oni su nagrađeni Nobelom za mir za svoj angažman u korist "ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota" protiv autoritarnih sila.

"Narod Ukrajine želi mir više nego iko drugi na svijetu", rekla je voditeljica Centra za građanske slobode (CCL) Oleksandra Matvijčuk. "No mir se u jednoj napadnutoj zemlji ne može postići polaganjem oružja. To ne bi bio mir, nego okupacija", rekla je.

Utemeljen 2007., CCL, kojemu je Matvijčuk na čelu, dokumentira ratne zločine što su ih u Ukrajini počinile ruske trupe: to su uništavanje stambenih zgrada, crkava, škola i bolnica, bombardiranje evakuacijskih koridora, prisilno raseljavanje stanovništva, mučenja, zločini...

U intervjuu AFP-u neposredno prije svečanosti dodjele nagrade Matvijčuk je rekla da je svoj govor pisala uz svijeću zbog bombaških napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. "U devet mjeseci ruske invazije CCL je, po njezinim riječima, izbrojio "više od 27.000 epizoda" ratnih zločina, a to je "samo vrh sante leda", prenosi Hina.

"Rat ljude pretvara u brojeve. Stoga sve žrtve ratnih zločina moraju imati ime", rekla je.

Putinove osvajačke ambicije

Matvijčuk je, glasom koji se zbog navale emocija povremeno gubio, održala govor u sibirskim ružama ukrašenoj Gradskoj vijećnici u Oslu. Ponovo je pozvala na osnivanje međunarodnoga suda koji će suditi "Putinu, (njegovom savezniku, bjeloruskom vođi Aleksandru) Lukašenku i ostalim ratnim zločincima".

Ruski dobitnik Nobela za mir, predsjednik Memorijala Ian Račinski osudio je "osvajačke ambicije" naslijeđene iz SSSR-a koje "i danas cvatu". "Rusija koju vodi Vladimir Putin izmijenila je povijesno značenje antifašističke borbe u korist vlastitih političkih interesa. Odsad je opiranje Rusiji ravno opiranju fašizmu", kazao je. 

Manipuliranje informacijama rezultira "ideološkim opravdanjem lude agresije i zločinačkog rata protiv Ukrajine", rekao je, unatoč zabrani Moskve da javno kritizira invaziju. Utemeljen 1989., Memorial je decenijama radio na rasvjetljavanju zločina počinjenih pod Staljinovim totalitarnim režimom, kao i na očuvanju sjećanja na njegove žrtve, ali i na prikupljanju informacija o kršenju sloboda i prava u Rusiji.

U kontekstu gušenja opozicije i medija nevladinu organizaciju je krajem 2021. godine raspustio ruski pravosudni sistem, naredivši i zapljenu svega što se nalazilo u moskovskom uredu 7. oktobra, upravo na dan kada su objavljeni dobitnici Nobela za mir. 

"Danas je broj političkih zatvorenika u Rusiji veći od njihova ukupnog broja u cijelome Sovjetskom Savezu na početku razdoblja perestrojke 1980-ih", istaknuo je Račinski.

'Internacionala diktatura'

Treći nobelovac, Ales Bjaljacki, bjeloruski građanski aktivist i bivši zatvorenik, poznat po svome radu s nevladinom organizacijom Centrom za ljudska prava Proljeće, u zatvoru je od jula 2021. godine.