Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, bez upravnog i nadzornog odbora, bez direktora i bez 50 posto zaposlenih ostvaruje rezultate vrijedne pažnje, dok je osnovni problem trenutnog funkcionisanja najveće i najstarije muzejske institucije u BiH to što država ne prati njegov rad, izjavio je danas u Sarajevu Mirsad Sijarić, v.d. direktora muzeja.

"Zemaljski muzej bi po sistematizaciji trebao imati 104 radna mjesta, a mi trenutno imamo 50. To je ozbiljan problem za bilo koga. Ti nedostaci su ravnomjerno raspoređeni po odjeljenjima muzeja kojih imamo pet. Najveći problem je na odjeljenju za arheologiju", rekao je Sijarić predstavljajući rezultate poslovanja u posljednje tri godine.

Navodeći da bi za ovaj broj zaposlenih budžet muzeja trebao iznositi oko milion i 300 hiljada KM, Sijarić je kazao da su u 2020. od svih nivoa vlasti dobili oko 770.000 KM, dok su se za ostala sredstva morali sami pobrinuti.

"Tada smo vlastitim radom ostvarili blizu 270.000 KM, a to je pandemijska godina pa su bili lošiji rezultati", rekao je Sijarić.

Istakao je da je tokom 2021. Muzej dobio 955.000 od svih nivoa vlasti, dok je budžet za plate radnika i režije za tu godinu iznosio milion i 350 hiljada KM.

Ove godine budžet muzeja trebao je biti 1.400.000 KM, dok su vlasti uplatile 1.276.000 KM.

"To je značajna razlika u odnosu na prethodne, prvenstveno zahvaljujući ugovoru koji je potpisan s Univerzitetom u Sarajevu, to jest s Vladom Kantona Sarajevo i koji se počeo realizovati. Ove godine smo umjesto 300.000 KM koliko smo zadnjih godina dobijali od KS, dobili ukupno 960.000 KM, što je osiguralo veliki nivo sigurnosti za nas. Još se nismo navikli na takvu situaciju, ali je ovo prvi put od rata da imamo osigurano oko 60 posto plate za svaki mjesec", rekao je Sijarić.

Istakao je da je muzej ove godine od ulaznica, iznajmljivanja prostora i ostalih usluga ostvario prihod od 374.000 KM, u 2021. 323.000 KM, a u 2020. 269.000.

Govoreći o projektima, istakao je da su od domaćih vlasti imali skromna investiranja u ovu instituciju.

"Ovo je nacionalni spomenik BiH. Četiri objekta završena 1913. godine. Svako ko ne živi u hotelu može pretpostaviti da su troškovi održavanja ovakve institucije enormni i svakodnevno se nešto kvari, a da ne govorimo o potrebnim ulaganjima u razvoj, popravke i tako dalje", rekao je Sijarić.

Govoreći o poslovanju Zemaljskog muzeja BiH u periodu između 2020. i 2022. godine Sijarić je podsjetio da su ostvarili saradnju s Fondom američkih ambasadora, da je u toku realizacija projekta sa švicarskom Fondacijom ALIPH u vrijednosti od milion KM te s ambasadom Češke. Također je istakao da je muzej u pregovorima s Vladom Japana te Kanadom.

"Osnovni problem trenutnog funkcionisanja Zemaljskog muzeja je da država Bosna i Hercegovina ne prati rad svoje najveće i najstarije muzejske institucije u tom segmentu. Nije dovoljno samo da ljudi dobiju platu", rekao je Sijarić.

Istakao je da je muzej 2020. godine, za vrijeme pandemije koronavirusa posjetilo oko 10.000 osoba, 2021. je taj broj povećan na oko 20.000, a u ovoj godini Zemaljski muzej je zaključno 30. novembrom posjetilo oko 100.000 osoba i to 40.000 s plaćenim ulaznicama, a ostatak kroz dane otvorenih vrata.

Kako je kazao, u fokusu rada u posljednje tri godine bila je revitalizacija, invertarizacija, revizija zbirki te rad na pripremi za otvaranje stalnih izložbi. Objevljeno je oko 50 stručnih i naučnih radova uposlenika muzeja te je štampano nekoliko monografija.

Aleksandra Nikolić, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade u Vladi Kantona Sarajevo, izjavila je da je oduševljena poslovanjem te muzejske institucije s obzirom na nepovoljnu situaciju u kojoj se nalazi.

"Jako dobro znam koji je to trud, entuzijazam prije svega, i motivacija iza ovih rezultata koji nisu raskošnog karaktera u smislu da vidimo velike brojeve, živopisne slike, ali vjerujte to je jedan mukotrpan i dugoročan posao i želim se svim uposlenim zahvaliti na tome, posebno rukovodstvu", rekla je Nikolić.

Istakla je da su Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade odlučni da izgrade moderni ekosistem nauke, inovacija i visokog obrazovanja.

"Taj ekosistem ne može postojati bez Zemaljskog muzeja. Zemaljski muzej je najstarija naučno-istraživačka ustanova u Bosni i Hercegovini i stoga jednim dijelom aktivnosti pripada tom sistemu. Mi je moramo vratiti na mjesto gdje pripada. Ove godine uspjeli smo stabilizovati situaciju u muzeju kako bi se moglo krenuti bržim ritmom, što će ovisiti i od drugih nivoa vlasti", rekla je Nikolić.

(BHRT)