Dugo bismo mogli nabrajati šta su sve građani naše zemlje i glavnog grada pretrpjeli tokom agresije.

Sada će vlasti manjeg bh. entiteta RS-a nadomak gradu heroju da slavi 9. januar. U januaru prije trideset i jednu godinu lideri bosanskih Srba pokrenuli su proces secesije. Ubrzo nakon što je Bosna i Hercegovina održala referendum o nezavisnosti 1. marta, rukovodstvo ekstremista bosanskih Srba operacionalizovalo je plan za genocid, piše televizija Hayat.

Uslijedio je troipogodišnji napad na Bosnu i Hercegovinu. Najbrutalnija faza tokom tri po godine ubijanja širom zemlje bio je genocid nad muslimanskim bošnjačkim stanovništvom, počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.

Predsjednica Udruženja “Žene borci 1992-1995" Sabaheta Ćutuk i predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica, gostujući na televiziji Hayat kazali su da je 1992. godine izvršena agresija na BiH s namjerom da ostvare san ‘velike Srbije’ i to se pokazalo na mnogo primjera. Nakon svih tih zločina nisu uspjeli da realizuju taj projekat.

"Poslije završetka agresije, ta agresija je nastavljena političkim sredstvima. Obilježavanje 9. januara je dio tog projekta, dio svega onog što se dešava od kraja agresije do danas. Oni nisu odustali od realizacije tog projekta. Pitamo se gdje će to sve da odvede. Kao što znamo međunarodna zajednica ne čini ono što bi trebalo da čine. OHR ne čini ono zbog čega je tu. Visoki predstvanik se vrlo teško odlučuje da uradi ono što su njegove nadležnosti", kazao je Grabovica.

Ćutuk kaže da su se u muzeju Hrabrosti Vogošća okupili domoljubi smatrajući da ovakvo ponašanje prelazi linije. Smatraju da ponašanje zvaničnika bh. entiteta RS dovode do takvog ponašanja koje je na ivici incidenta.

"Poučeni dosadašnjim iskustvima znamo da se dosta toga ružnog događalo na način da se isceniraju određeni događaji i da se okrene na nešto drugo. Žene su prve te koje se susreću sa životom. Donose dijete na ovaj svijet. Žene osjećaju najveću bol od gubitka. Svaku majku isto suza peče. Sve ovo što se događa je provokacija. Našoj domovini još nisu rane zarasle. Mislim da je ponašanje međunarodnih zvaničnika preblago. Trebali su imati sluha da oni ovo 20 godina provode", rekla je Ćutuk.

Što se tiče nedostatka optužnica za ubijenu djecu, Grabovica ističe da roditelji kojima je na tako brutalan način otrgnuto dijete, ne mogu doživjeti veću bol od tog gubitka.

"U udruženju imamo roditelja kojima je ubijeno po dvoje djece u jednom trenu, imamo roditelja kojima su ubijena sva djeca. Želio bih da sa nekim od tih morbidnih umova porazgovaram šta ih je motiviralo da u jedno tako nevino biće ispaljuju smrtonosni hitac. Gledao sam snimke gdje su snajperisti govorili kako osjećaju zadovoljstvo, kako im je to prilika da ubijaju zato što mrze druge vjeroispovijesti. To su bili mladi momci. Jedan od njih je rekao ‘ja ubijem dijete i na taj način ubijem i majku. Majka će od tuge da umre’. Jedan od snajperista je pobjegao u Beograd pa se vratio u Sarajevo i dobio posao. Njega je grizla savjest zbog čega je ubio djevojčicu. To ga je mučilo i on se ponovo vratio u Beograd. Noćne more mu nisu dozvolile da bude miran. Napisao je oproštajno pismo i izvršio samoubistvo", podsjetio je Grabovica.

Ćutuk se osvrnula na žene u ratu, kazala je da je bosanskohercegovačka žena vijekovima slala svoje najbolje sinove i kćerke. Dodaje da su se u periodu 1992. godine i one zadesile, te da su mnoge od njih bile maloljetne.

"Morale smo da se branimo. Sve pripadnice koje su dale doprinos u odbrani BiH smo ponosne što smo bile u redovima najčasnije armije. Bili smo pravi vitezovi. Bile smo rame uz rame sa pravim momcima koji su u patikama branili BiH. Žene čine pola čovječanstva, ali rađaju i odgajaju onu drugu polovinu", istakla je Ćutuk.

Vezano za obilježavanje devetog januara, Grabovica kaže da je taj dan za sve one građane BiH koji osjećaju BiH svojom domovinom dan tuge, a ne slavlja. Dodaje da trebamo biti dostojanstveni.

"U narednom periodu terbaju svi oni koji mogu na bilo koji način utjecati, dati doprinos da se takav datum u budućnosti ne obilježava. Dodatno so stavlja na rane. Trebamo da pokušamo da uz ispravno djelovanje možemo vremenom to promijeniti. Deveti januar je bio početak svog zla koje se dešavalo tokom agresije na BiH. Siguran sam da su vlasti dobrim dijelom i krive što se to nije u proteklom periodu na neki način riješilo. Moglo se učiniti više. Znamo da je ovdje više na sceni populizam nego politika", rekao je Grabovica.