Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u novembru 2015. godine donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS koji govori o 9. januaru neustavan. Osporen je vjerski karakter obilježavanja, ali nije osporeno pravovjernicima da obilježavaju krsnu slavu, niti dan Republike Srpske.

Utvrđeno je da to ne može biti 9. januar. Narodna Skupština Republike Srpske je u julu 2016. raspisala referendum o obilježavanju 9. januara, a Ustavni sud BiH 17. septembra usvojio mjeru kojom je obustavio odluku o raspisivanju. No, referendum je održan.

Potom je NSRS 26. oktobra 2016. donijela poseban Zakon o Danu RS i izdvojila ga iz Zakona o praznicima RS, uz naglasak da se “Dan Republike obilјežava i praznuje kao sekularni praznik”. Devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda podnijelo je opet apelaciju Ustavnom sudu BiH. Sud je 2019. u martu donio odluku prema kojoj je član tog zakona koji se odnosi na 9. januar neustavan.

Predsjednica Ustavnog suda podsjeća da je Ustavni sud BiH u svojim odlukama istakao da "izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta. Pojašnjava da ova pravosudna institucija nema nadležnost pratiti izvršenje svojih odluka, ali da može obavijestiti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine o neizvršavanju sudskih odluka. 

Navedenim odlukama Ustavni sud nije ni na koji način doveo u pitanje postojanje samog praznika Dana RS, već je utvrdio da sam izbor 9. januar za obilježavanje Dana RS nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i relevantnim međunarodnim instrumentima.

Ustavnom sudu nisu podnošeni novi zahtjevi za ispitivanje ustavnosti neke, eventualno, nove odredbe o danu RS-a.

Pravnici i historičari su stava da obilježavanje 9. januara pokazuje neprihvatanje Ustava BiH kao i da nepoštivanje odluka pravosudnih tijela vodi u pravnu anarhiju.

"Ustavni sud, odnosno krivični propisuje zakon BiH, svaka osoba koja ne poštuje odluke Ustavnog suda i Suda BiH izvršila je krivično djelo sa kaznom od 5 godina u Federaciji i Brčko distriktu", navodi pravnik Josip Muselimović. 

"I da se u jednoj smirenijoj atmosferi posmatraju i zbivanja od prije 30 godina, jedino na takav način se mogu postići i odgovarajući konsenzusi kad su u pitanju ne samo deveti januar nego i prvi mart i 21. i 25. novembar pa i 29. novembar u nekadašnjoj jugoslovenskoj državi", smatra historičar Željko Vujadinović.

Obilježavanje 9. januara je otvoreno nepriznavanje državne vlasti Bosne i Hercegovine, jasan je profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić. 

"To je dan koji vrijeđa mnoge građane ove zemlje koji podsjeća na strašne ratne zločine tokom 90-tih godina itd, ali oni koji insistiraju na tom danu da ga obilježavaju očito je da inistiraju na politici od koje nisu odustali devedestih godina. Meni se čini da su oni odustali od Dejtonskog sporazuma, da nas varaju, da oni igraju neku drugu igru neovisno od onog što je ptopisano u Dejtonksom sporazumu", kaže Lavić.

Osim Ustavnog suda, 2013. godine svoje mišljenje o obilježavanju 9. јanuara kao dana Republike Srpske dala je i Venecijanska komisija koja je, između ostalog, navela da je obilježavanje tog datuma potaknuto samo jednim osjećajima i događajima za samo jedan narod i da može dovesti do diskriminacije prema drugim konstitutivnim narodima.

(BHRT)