Danas se obilježava 81. godišnjica "Igmanskog marša", jedne od najznačajnih operacija tokom Narodno oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu.

Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.

Ibrahim Čomić, sekretar Upravnog odbora Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Kantonu Sarajevo (SABNOR), rekao je da su se danas na Igmanu okupili ljudi iz devet zemalja.

“Očekujemo oko sedam, osam hiljada najavljenih učesnika manifestacije ‘Igmanski marš’. Danas je dan sjećanja na herojski podvig ne samo Igmanskog marša, nego kompletne narodno-oslobodilačke borbe”, poručio je Čomić.

Svim ljudima je poručio da jačamo antifašistički front.

“Mi, crnogorski borci i antifašisti, ovdje na Igmanu smo već 50, 60 godina, da odamo počast i sjetimo se onih koji su u nemogućim uslovima našli put prema slobodi, da se sjetimo ne samo Igmanaca, nego svih onih koji su na prostorima bivših jugoslovenskih republika ostavili živote za svoje dobro, za dobro svojih naroda”, rekao je Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Kako je kazao, i ove godine su na Igmanu da još jednom polože zakletvu, da čuvaju nezavisnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovine.

“Da mi iz Crne Gore pružimo podršku Bosni i Hercegovini koja je od svih uvijek bila željena, a nikada nije osvojena i neće biti”, dodao je Mitov Đurović.

“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.

Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.

Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Bio je to jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja sa porukom da antifašizam nije iskorijenjen.