Britanci i njemački naučnici zaključuju da će cijene hrane porasti od 60 do 100 posto, ako se situacija u svijetu nastavi.

"Ako troškovi poljoprivredne proizvodnje nastave da rastu tokom 2023. godine zbog rasta cijena energenata i đubriva, to bi, u kombinaciji sa ograničenjima uvoza hrane iz Rusije i Ukrajine, moglo da znači da će hrana biti skuplja od 60 do 100 posto nego 2021. godine, Britanci, a njemački naučnici zaključuju u radu objavljenom prošlog decembra u časopisu Nature Food.

Tačnije, njihove procjene su da će drastične cijene hrane potencijalno stvoriti između 61 i 107 miliona ljudi u svijetu koji su zvanično neuhranjeni, ali i nešto mnogo gore – između 416 hiljada i milion i 100 hiljada dodatnih smrti povezanih sa lošim navikama u ishrani.

Era jeftine hrane, zaključuje ovaj list, je završena i to bi moglo imati nesagljedive posljedice za sve one u lancu koji imaju manje mogućnosti da obezbijede sopstvenu ishranu, a posebno će biti ugroženi stanovnici subsaharske Afrike, gdje će se povećavati razlike među ljudima i državama.

List ističe da je nauka do sada rijetko analizirala na koji način rastuće cijene energenata i ograničenja uvoza utiču na inflaciju, niti kakve posljedice mogu imati na ljude u pogledu ishrane, a da bi došli do konačnih brojki, naučnici su predvidjeli četiri različita scenarija počev od od onog gdje cijene ostaju na nivou 2020/2021. do scenarija u kome dolazi do drastičnog povećanja cijena energenata u kombinaciji sa nastavkom uvoznih ograničenja.

Istraživanja su pokazala da poskupljenje energenata, a samim tim i poskupljenje poljoprivredne proizvodnje, imaju daleko veće posljedice na rast cijena hrane nego ograničenja uvoza. Prvi, objašnjava se, čini poljoprivrednu proizvodnju izuzetno skupom jer zavisi od goriva, grijanja, mehanizacije i đubriva, dok se značaj ograničenja uvoza pšenice iz Rusije i Ukrajine, tvrde, često precjenjuje.

List tvrdi da zvanična statistika pokazuje da ruski i ukrajinski izvoz pšenice u globalnoj proizvodnji pšenice i žitarica uopšte učestvuju samo sa 7,6 odnosno 3,6 odsto, a da je kompletna trenutna svjetska zaliha pšenice jednaka petogoodišnjoj količini ruskog i ukrajinskog izvoza, što svijetu daje dovoljno vremena da se pripremi i izvrši suštinske promjene u načinu proizvodnje hrane.

Uz to, era jeftine hrane, upozorava se, imala je brojne mane – veliki broj gojaznih ljudi i značajan negativan uticaj na klimatske promjene, pa se period inflacije može posmatrati kao šansa za napredak kroz smanjenu upotrebu štetnih đubriva, smanjenje rasipanja hrane, ali i prilika za inovacije.

"Svi oni koji teže da se što pre vrate modelu iz 2021. propuštaju priliku za napredak", napominje list, koji predlaže koordinisane i organizovane akcije kako bi svijet što lakše i što brže prebrodio krizu i izmišljaju nove modele proizvodnje hrane.

"U svijetu ima dovoljno hrane, ali je upitno koliko će ljudi moći da priušte", zaključuje list.