Kasim Trnka, ugledni sarajevski profesor ustavnog prava i član delegacije Republike Bosne i Hercegovine na pregovorima 1995. godine u Dejtonu, za Faktor je prokomentarisao posjetu visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta Srbiji. 

Podsjećamo, jučer su iz Vlade Srbije saopćili da je tokom susreta premijerke Ane Brnabić i njemačkog diplomate "bilo riječi o značaju zajedničkih projekata u regiji, kao i otkrivanju načina da se njihova realizacija ubrza". Nisu precizirali o kojim se projektima radi ni kako bi se oni ubrzali.

Ono što se zna jeste da Beograd i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska godinama insistiraju na projektima poput izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drina gdje bi Srbija imala većinski paket u vlasništvu čime bi bila ugrožena energertska suverenost države BiH.

- Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma visoki predstavnik je najviši tumač ovog dokumenta istovremeno zadužen za civilnu implementaciju. U Dejtonskom sporazumu ne govori se o projektima u regionu. Potpisnici Sporazuma Srbija i Hrvatska, a ne garanti, kako to iz Beograda i Zagreba vole reći, dužni su poštovati suverenitet i integritet BiH - kaže Trnka.

Smatra da se se desio presedan kada je u pitanju politika institucije visokog predstavnika.

- Dosad se visoki predstavnici nisu bavili pitanjima koji su, prema ovim informacijama, u sferi interesovanja Schmidta. Jednostavno, visoki predstavnik nema te nadležnosti. Da li je upoznao bh. institucije o čemu će razgovarati u Beogradu, da li će ih informisati o kojim projektima je riječ, to su pitanja na koja je Schmidt dužan bh. javnosti dati odgovore. Nije dobro da se on javlja kao neki posrednik u odnosima BiH i susjednih država - istakao je Trnka.