Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se na udaru kritika. Nacionalisti, koji su ga ranije vidjeli kao saveznika, optužuju ga za izdaju. Prenosimo kako sa sjednice Skupštine izvještava njemački javni servis ARD.

Nije čest slučaj da predsjednika Srbije glasno kritikuju. Aleksandar Vučić, čiji stil vladavine ima autokratske crte, suviše je čvrsto u sedlu. Međutim, poslije iznenađujuće promjene kursa po pitanju Kosova, ovog četvrtka su ga u Narodnoj skupštini vrijeđali govoreći mu da je izdajnik.

Dok je šef države branio svoju promjenu kursa u parlamentu, nacionalistički opozicioni političari držali su transparente i natpise. Njihov zahtjev glasi: „Nema predaje". Oni žele da se jasno odbaci plan koji su razvile Njemačka i Francuska kako bi se okončale aktuelne tenzije između Srbije i Kosova. Njime je, između ostalog, predviđeno da se dvije susjedne zemlje formalno ne priznaju, ali da međusobno prihvataju državno postojanje jedne druge.

Jedan poslanik klero-nacionalističke stranke nazvao je Vučićev kurs „nečuvenim" i poručio predsjedniku da on nema „nikakva ustavna ovlašćenja". Aplauzi predsjedniku stalno su se mogli čuti iz redova vladajuće stranke, ali to nije moglo da sakrije da je Vučić pod velikim pritiskom.

Taj pritisak dolazi spolja. Dan prije nego što predsjednik u parlamentu objašnjavao svoju politiku, zvao ga je američki državni sekretar Entoni Blinken. SAD žele konačno opuštanje situacije na Balkanu.

Vučić je na sjednici parlamenta sat i po branio svoju novu liniju. On se oslanja na zbližavanje, umjesto na vojne prijetnje, kao što je to bio slučaj prije nekoliko nedjelja. Vučić je umirivao: Još ništa nije potpisano, nastaviće se razgovori.

Vučić je bio skeptičan: Brojne tačke navedene u francusko-njemačkom planu za uspostavljanje mira u regionu su teške ili neprihvatljive. Ali, Vučić zastupa i interese države: Korak ka opuštanju je u vitalnom interesu Srbije. On pritom misli na orijentaciju ka Evropskoj uniji.

To je njegov deklarisani cilj, uvjeravao je Vučić prije samo nekoliko nedjelja u jednom intervjuu. Moćni čovjek Srbije ne želi da ugrozi članstvo u EU i zato danas kaže: Srbija mora da ostane na „evropskom putu", jer od EU zavisi „mnogo stvari", kao što su „investicije, životni standard, penzije i plate".

Odakle je Vučić

To što brojni nacionalisti sada pozivaju na izdaju ima veze s istorijom Srbije, ali i sa samim Vučićem. On dolazi iz nacionalističkog pokreta i toleriše demonstracije podrške Putinovom ratu protiv Ukrajine. Njegov novi šef tajne službe deklarisani je prijatelj Rusije. Osim toga, Vučić ne podržava sankcije Rusiji. To nikako ne ide uz približavanje EU.

U Srbiji se smatra da je Kosovo, o kome se raspravljalo u parlamentu, otcjepljena pokrajina. Parola „Kosovo = Srbija" ispisana je na više nadvožnjaka iznad auto-puta u okolini Beograda.

Za nacionalistički misleću Srbiju, priznanje nezavisnosti Kosova stoga je nezamislivo. Dok je predsjednik govorio u parlamentu, jedan stariji gospodin na ulici kaže da bi Srbija bez Kosova izgubila svoj identitet.

Jedna žena čak naziva Kosovo „srpskim Jerusalimom" i upozorava da se na to pitanje ne gleda samo politički. Za nju je tu riječ o srpskoj duši. Obični građani sada moraju da se bore za ono što je, kako ona smatra, pravedno pred Bogom: „Ne smijemo da dozvolimo da se naša srpska zemlja (Kosovo) poklanja. Ali ne brinite, ona će zauvijek ostati srpska, sigurno", kaže žena. 

Pravo vrijeme za promjenu kursa

Koliko god kritike bile glasne, sada je možda pravo vrijeme da Vučić promijeni kurs. Predsjednik Srbije ne bi trebalo da se plaši pada – on i njegova stranka jasno su se potvrdili prošle godine na izborima, a sljedeći redovni su za tri godine.

Vučić bi kao uspjeh mogao da proda i to što kosovska vlada više ne stoji na putu osnivanju Zajednice srpskih opština. To je korak koji je postignut samo uz ogroman pritisak SAD i EU na kosovskog premijera Kurtija.

U svakom slučaju, Srbima koji žive na Kosovu, uglavnom u opštinama na sjeveru i jugu zemlje, Zajednica bi trebalo bi da dâ dalekosežna prava autonomije.

Većina želi u EU

Normalizaciju odnosa Srbije i Kosova trebalo bi da pozdravi prije svega mlada populacija Srbije, ona koja jasno razmišlja proevropski. Većina srpskog društva takođe želi da vidi svoju zemlju u Evropskoj uniji, iako je podrška EU u posljednje vrijeme donekle opala.

To zna i predsjednik. U intervjuu za ARD, Vučić je nedavno rekao: „Ako pitate ljude gdje žele da žive, uvijek dobijete isti odgovor: u Evropskoj uniji. Moramo, dakle, da riješimo ovaj nered u regionu, da stvorimo mir i bezbjednost – i onda možete da kažete ljudima da moramo da se fokusiramo na budućnost, a ja ne sumnjam da naša budućnost pripada Evropi i EU. I mi smo dio Evrope."

Vučić je izgleda sada veoma konkretan u vezi sa svojom politikom – čak i ako su svi koji su angažovani svjesni da će proći još mnogo vremena do stvarnog detanta (istinskog popuštanja napetosti) između Kosova i Srbije.