Kada je uvedena notarska služba 2007. godine, propisano je da samo notari mogu vršiti određene vrste pravnih poslova, između ostalog, i kupoprodajne ugovore. 

Ustavni sud je ovo ocijenio diskriminatornim, a presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, iz decembra prošle godine, omogućeno je da i advokati mogu obavljati ove poslove.

Bivši član Federalnog parlamenta i profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Boris Krešić podsjeća da je Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio izmjene i dopune šest zakona koje je Ustavni sud Federacije, 2016. godine, a potom i 2019. godine, ocijenio kao diskriminatorne. 

Međutim, Dom naroda, zbog jakog lobija notara, zaustavlja usvajanje ovih zakona.

Dom naroda donosi Zaključak da se ovih šest zakona usvoje u formi nacrta i zadužuje federalnog ministra pravde da ih pripremi u formi nacrta zakona.

"Do dana današnjeg, koliko ja znam, do saziva ovog novog Doma naroda, odnosno dokle sam ja bio na funkciji, nisu došli prijedlozi izmjena i dopuna tih zakona. Ministar pravde je iz HDZ-a, lobi notara je išao preko određenih političkih partija odnosno stranaka, i došli smo u situaciju da mi negdje oko 4,5 do 5 godina imamo jednu pravnu prazninu", govori on i nastavlja: “To znači da vi danas, ukoliko želite da kupite komad zemlje od svog prijatelja, koji ima uredan ZK izvadak i vi ste provjerli taj ZK izvadak, vi sami možete na osnovu urneka zaključiti ugovor o kupoprodaji i ovjeriti te potpise na sudu, ili kod notara. Odnosno, možete otići kod advokata, da vam on sačini takav ugovor o kupoprodaji zemljišta i potpise ovjerite, ili u sudu koji će koštati 5 KM, ili kod notara, koji ne znam koliko tačno koštaju, ali u svakom slučaju imate prednost da puno jeftinije, ili čak besplatno, završite neki pravni posao, kazao je Boris Krešić.

Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, u decembru prošle godine, ukinut je eksluzivitet notara pa će i advokati moći sklapati, a sudovi moći ovjeravati, kupoprodajne ugovore građana. 

Tuzlanski advokat Damir Alić kaže da ova presuda nije na štetu notara, niti je u korist advokata, već je u korist građana Bosne i Hercegovine.

"Pošto se ja bavim naslednim pravom odgovoriću vam jednim primjerom. Vrhovni sud je rekao da je diskriminatorna odredba u kojoj je stajalo da se ugovor o doživotnom izdržavanju sklapa u vidu notarski obradjene isprave. Nema više to u vidu notarski obradjene isprave, znači može i advokat, može i komšija, možemo i nas dvojica sami sastaviti, možemo se možda i usmeno dogovoriti pa ćemo na sudu, uz dokaze, dokazivati da smo se mi tako dogovorili. Jer zakonodavac nije propisao nikavu formu", kazao je Alić.

Iako je ukinuta diskriminacija prema advokatima, pravni problem nije još riješen jer, bez usvajanja novih zakona, ostaje puno toga nedefinisano u oblasti sklapanja kupoprodajnih ugovora. 

Više u prilogu BHRT-a.