Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama i Saboru odredio rok da do 1. oktobra da uskladi taj Zakon s Ustavom.

Za ukidanje Zakona je od 12 prisutnih ustavnih sudaca glasalo njih 11, a jedan je bio protiv i on će napisati izdvojeno mišljenje.

Uz njega je još šestero sudija najavilo podupiruća izdvojena mišljenja u kojima će se osvrnuti na neke od dijelova obrazloženja odluke koju su podržali.

Na ovaj potez Ustavni se sud odlučio samoinicijativno (bez da je iko zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama), ili tačnije na inicijativu ustavnog sudije Gorana Selanca, nakon što je Sabor gotovo 13 godina ignorirao upozorenje Ustavnog suda dano 2010.

Još 2010. Ustavni je sud u posebnom izvještaju pozvao Sabor da izborne jedinice uskladi sa zakonskom obvezom koja nalaže da se broj birača po izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od pet posto, a ta granica je probijena već na parlamentarnim izborima 2007., na kojima je HDZ osvojio vlast, a bivši HDZ-ov premijer Sanader po drugi put zaredom postao premijer.

Ovaj put Ustavni sud se odlučio za radikalniju mjeru, i ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, i time Saboru oduzeo mogućnost da ignorira upozorenja o nezakonitosti izbornih jedinica odnosno o narušavanju načela jednake vrijednosti biračkoga glasa na parlamentarnim izborima.

Ova je odluka posebno važna i kada je situacija u BiH u pitanju. Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona u BiH i na taj način jedan dio birača doveo u povlašten položaj.

Na dan općih izbora u BiH (nedjelja, 2.10) visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i ustava FBiH koji je donio promjene u skladu sa očekivanjima HDZ-a i time pojačao nejednakost.

Odlukom visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok je „ostalim" omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda. Izmjene su nazvane „Paket funkcionalnosti", a njima se, prema prvim tumačenjima, ukida mogućnost da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.

„Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih", piše u amandmanu koji je nametnut na Ustav Federacije BiH odlukom visokog predstavnika. Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata, ali će se sada ova stavka odnositi i na „ostale". Klub „ostalih" povećava se na 11, i svaki kanton će biti u mogućnosti delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što do sad nije bio slučaj.

Naprimjer, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 118 hiljada Hrvata, 92 hiljade Bošnjaka i šest hiljada Srba. Taj kanton će, prema odredbama Christiana Schmidta, u federalni Dom naroda delegirati pet Hrvata, dva Srbina i samo jednog Bošnjaka. Dakle, 118 hiljada Hrvata delegira pet Hrvata. Šest hiljada Srba delegira dva Srbina. A 92 hiljade Bošnjaka samo jednog Bošnjaka. Četiri puta je, dakle, jedan Hrvat iz Mostara vrjedniji od jednog mostarskog Bošnjaka.