TVRDNJA JEDNOG OD NAJUGLEDNIJIH TRGOVACA: "Taj potez s naftom dokaz je da je Rusija izgubila energetski rat!"

"Sada kada se Evropa navikava živjeti bez ruskog plina, zašto bi se ikad vratili?"

  • Svijet

  • 11. Feb. 2023  

  • 0

Rusija će od početka sljedećeg mjeseca smanjiti isporuke nafte za 500.000 barela dnevno, objavio je na samom kraju radne sedmice zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak. Radi se o vrlo značajnom smanjenju proizvodnje nafte u Rusiji od ukupno 5 posto ukupnog outputa, piše Jutarnji list.

Iako pojedini stručnjaci smatraju kako su cijene na tržištu već bile takve da anticipiraju rizik ruskog smanjivanja isporuka, pri kraju trgovinskog dana u petak, odmah po objavi informacije o smanjenju isporuka, cijena nafte prema ‘brent crude‘ međunarodnom benchmarku trenutačno je porasla za 2,5 posto, na 86,30 dolara po barelu. Tijekom sljedećeg tjedna treba vidjeti kako će se formirati cijena ruske nafte prema ‘urals‘ benchmarku, ali je već sada jasno kako ova informacija o smanjivanju ruskih isporuka izaziva puno manje panike nego što bi to bilo prije 3 mjeseca te ukazuje na to da Putinov režim počinje panično brinuti o ukupnoj razini proračunskih prihoda.

OVISNI O IZVOZU ENERGENATA

Osim što je najavio smanjenje ukupnih isporuka nafte, Novak je ponovio tezu Putina kako Rusija „…neće prodavati naftu onima koji se izravno ili neizravno pridržavaju načela price cap-a.“ Međutim, tako radikalna prijetnja Europi sada se doima kao PR floskula jer postaje jasno da se Rusija grčevito počinje boriti za zadržavanje razine proračunskih prihoda, koji su ponajviše ovisni o izvozu energenata.

Prevladavajući dojam tržišnih analitičara jest da se Rusija smanjivanjem isporuka nafte pokušava osigurati od daljnjeg pada cijena. Pokazalo se, naime, da su se zbog odnosa ponude i potražnje na tržištu (očekivanja krize tj. manjih potreba) cijene stabilizirale same, što brine Ruse jer bi nastavak takvog trenda mogao dovesti u pitanje ukupne izvozne prihode te, posljedično, financiranje ogromnih troškova rata u Ukrajini.

Rusija već sada mora prodavati naftu po vrlo visokim diskontima koji se procjenjuju na čak 50 posto, što je znak da gube energetski rat sa Zapadom, ali ne toliko zbog sankcija koliko zbog sposobnosti tržišta da se adaptiraju na ekstremne uvjete poslovanja s vrlo visokom razinom neizvjesnosti. Pojedini analitičari smatraju kako se Rusija odlučila na smanjivanje isporuka kako bi sačuvala privid upravljanja situacijom.

„Ako će Rusija smanjiti proizvodnju — čak i na određeno vrijeme — radije će pokušati ostaviti dojam da to sama bira ili da ima kontrolu, a ne da je na to prisiljavaju politike zapadnih vlada,” rekao je za New York Times Richard Bronze, voditelj geopolitike u Energy Aspectsu.

No, sve ovo ne znači da ruska odluka o smanjivanju isporuka nafte ne može značajno utjecati na kretanje cijena, pogotovo na europskom tržištu.

Države koje su velike izvoznice nafte inače preko svoje organizacije OPEC Plus, kojom dominiraju Saudijska Arabija i Rusija, redovito raspravljaju o potrebi smanjivanja ili povećavanje cijene nafte kako bi utjecale na kretanje cijene te tako upravljale učinkovitošću proizvodnje. OPEC Plus već je krajem prošle godine najavio smanjivanje dnevne isporuke za oko 2 milijuna barela dnevno, a analitičari procjenjuju kako će organizacija vjerojatno ostati kod te odluke bez obzira na to što je Rusija objavila dodatno smanjivanje proizvodnje nafte od početka sljedećeg mjeseca.

Ako bi se gledala cijela 2022. godina može se zaključiti kako je bez obzira na zapadne sankcije Rusija uspijevala održati visoku razinu prihoda od izvoza nafte, ali su oni zadnjih 2-3 mjeseca značajno pali jer su se stabilizirala tržišta. U osnovi Rusija dio prihoda izgubljenih prodajom nafte u Europi nadoknađuje isporukama Kini, Indiji i Turskoj, ali tu realizira manje profite.

POVEĆANA POTRAŽNJA

Ono što zapravo zabrinjava tržišta manje je odluka Rusije da smanji svoj output, a više robusni rast potražnje Kine, koja je praktično ukinula Covid-19 restrikcije, što je oživjelo proizvodnju te povećalo potražnju.

Iako treba pričekati pa tek dodatno analizirati moguće tržišne posljedice ruske objave o smanjivanju isporuka nafte, sve češće se mogu čuti teze kako je Vladimir Putin već izgubio energetski rat upravo zbog kombinacije sankcija i stabilizacije tržišta. Veliku pažnju poslovnih medija tako je privukla izjava jednog od najcjenjenijih trgovaca u naftnom biznisu, Pierre Anduranda, koji je ustvrdio upravo to: „Mislim da je Rusija izgubila energetski rat“.

Andurand inače vodi velike hedge fondove specijalizirane za energetska tržišta te je pojasnio kako je, primjerice, zatvorio sve svoje pozicije na tržištu prirodnog plina jer je tijekom godina došlo do relaksirajućeg pada cijena. Napetost zbog početka rata u Ukrajini kao i smanjivanje ruskih isporuka prvo su tijekom 2022. pogurale cijenu plina na šokantnih 300 eura za MWh, što je bilo 10 puta više od uobičajene razine cijene. No, zadnjih mjeseci cijena plina pala je na 50 eura MWh. To je i dalje visoka razina, ali ne i ona koja bi mogla uzrokovati kolaps europskih gospodarstava.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...