Hrvatski sabor raspravljat će o opozivu premijera te zemlje Andreja Plenkovića na prijedlog 33 opoziciona zastupnika koji kao razloge za opoziv navode korupcijske afere, neprovođenje zdravstvene reforme te pravodobne obnove nakon potresa.

Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja dolazi na saborsku raspravu prvi put otkako je Andrej Plenković u oktobru 2016. preuzeo premijersku dužnost. Opozicija je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu Vladu i niz ministara, ali nikada premijera. Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u suradnji s ostalom opozicijom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.

Opozicija navodi da su brojni razlozi za opoziv - od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere 'software' i 'sms' u kojoj je, smatraju kompromitiran zbog poruka bliskih suradnika prema direktorima javnih tvrtki. Vlada odbija sve navode iz prijedloga opozicije kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.

-Radi se o prijedlogu koji je još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji, uzvratili su, među ostalom, iz Vlade koja se o inicijativi očitovala u pet detaljno objašnjenih točaka. Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama, navodi Vlada.

Početak rasprave o prijedlogu za pokretanjem pitanja povjerenja predviđen je za 15 sati. 

Reakcije na nove transkripte o zapošljavanju u Hrvatskim šumama

 

Plenković: Ne znam tko je AP; Imam dojam da autorice poruka nisu baš zadovoljne s njim

Zakonom o morskom ribarstvu se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije te se utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Europske komisije te prekršajne odredbe. Na nacionalnoj razini zakonom se uz ostao utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite mora, način i uvjeti obavljanja ribolova i prikupljanje podataka.

Zakonom će se također osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, kao i sadržajno unaprjeđenje teksta uvođenjem novih normativnih rješenja.