Pored toga što se zvaničnici Republike Srpske grčevito bore da otmu svaki prefiks državnog putem zakonskih rješenja koje bezupješno donose, gotovo isto pokušavaju donošenjem novog Ustava RS-a. Ta ideja stara je nekoliko godina. Cilj inicijatora je dovesti u pitanje suverentitet i integritet države Bosne i Hercegovine, a RS dugoročno predstaviti kao samostalno održivu tvorevinu. Stručnjaci upozoravaju: to bi značilo i otcjepljenje ovoga entiteta i formiranje zasebne države Republike Srpske, te dovelo do brojnih drugih problema kada je riječ o očuvanju mira i sigurnosti u našoj zemlji.

Nova fotelja - već viđena politika. Predsjednik RS-a Milorad Dodik tvrdi da ovaj entitet ima snagu i da je formiran da bude zasebna država. Govorio je to glasno zveckajući referendumima i otcjepljenjem, a istina, nešto tiše prilikom ideje o novom Ustavu RS-a. Na njemu, kaže, godinama radi tim stručnjaka.

“Čitava jedna ozbiljna ekipa naših stručnjaka radi na tim pitanjima i mi ćemo odabrati atmosferu, trenutak i uslove kada ćemo izaći s novim ustavom u RS-u, a to će svakako, vjerujem, biti u ovom mandatu koji dolazi”, govorio je Dodik.

Ova izjava iz novembra prošle godine prošla je gotovo nečujno. Međutim, iako najave brojni građani, ali i vlast u Federaciji smatra medijskim marketingom, stručnjaci ih vide ozbiljnom prijetnjom za opstojnost države Bosne i Hercegovine.

“Suštinski, radi se o jednom smjeru kretanja u kojem bi entitetska skupština kroz donošenje novog Ustava dovela do situacije da bi, praktično, sve odluke visokog predstavnika bile poništene, da bi entitet RS za sebe uzeo sve ovlasti koje nisu eksplicitno navedene u Ustavu Bosne i Hercegovine”, ističe za FTV profesor sigurnosnih i mirovnih studija Sead Turčalo.

Iako je upravo SNSD u Državnom parlamentu glasao za prijenos nadležnosti s entiteta na državu, poznati su i svi kasniji njihovi pokušaji da se nadležnosti vrate. Ideje o izradi novih zakona u vezi s vojskom RS-a, upravom za indirektno oporezivanje, pravosuđem i nekim drugim oblastima koje su sada u nadležnosti države neki su od najvećih izazova.

“Zbog specifične uloge Vijeća naroda u RS-u, koje su nametnute od strane visokog predstavnika kada je riječ o Ustavnim promjenama, ne možemo još da promijenimo Ustav, još nismo definisali Banju Luku kao glavni grad, proširili još neke aspekte ljudskih prava, nekih svojinskih, ekonomskih prava, što se nadam da ćemo u budućnosti uspjeti”, govori Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a (SNSD).

“Kada je riječ o politici koja nam dolazi iz entiteta RS, ona je samo rezultat jedne popustljive međunarodne politike prema agresorima na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, ali i popustljive međunarodne politike danas. Dovoljno je samo da vidite s kakvom ljubaznošću je odisao sastanak između Sattlera i Dodika ovih dana”, navodi profesor historije, države i prava Ajdin Huseinefendić.

Promjene ustava u oba entiteta su dozvoljene, tvrdi profesor ustavnog prava Nurko Pobrić. Međutim, Ustavom Bosne i Hercegovine predviđeno je da entitetski moraju biti u skladu s državnim. Napominje i da je sve osim toga neustavno. Dugoročni cilj zvaničnika RS-a je, smatra Pobrić, otcjepljenje.

“Odvajanje od Bosne i Hercegovine i stvaranje neke nove države koja bi se, eventualno, možda kasnije ujedinila s Republikom Srbijom. Trebamo biti stalno zabrinuti jer Bosna i Hercegovina je država koja se bori za svoj opstanak”, naglašava Pobrić.

Istovremeno, Turčalo podsjeća da u entitetu RS živi izuzetno mali procenat Bošnjaka, Hrvata, te drugih etničkih skupina koji rade u institucijama tog entiteta. Navodi da je vrlo moguće potpuno obespravljivanje svih drugih etničkih grupa i svih onih koji ne pripadaju ili se ne identificiraju sa srpskim narodom.

“Praktično, za druga dva naroda i sve ostale najavljuje se njihovo isključivanje. Tu je jedna od skrivenih namjera - ukidanje konstitutivnosti na području tog entiteta, a time i Vijeća naroda, koje je proizvod odluke visokog predstavnika Wolfganga Petricha. Time bi praktično imali jednu zaokruženu etno-teritorijalnu cjelinu”, precizirao je Turčalo.

Da li je briga stručnjaka opravdana teško je naslutiti jer oni koji rade ne novom ustavu ne otkrivaju mnogo. Neke pojedinosti moguće je vidjeti u Deklaraciji o ustavnim principima, koje je entitetski parlament usvojio prije dvije godine. Njome se odluke i zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik odbacuju, a RS dobija svoju vojsku. Naglašava se da je to entitet srpskog naroda, dok je Federacija zajednički entitet Bošnjaka i Hrvata.

Dakle, mala uvertira u malu državu. Samo je pitanje koliko je i na čemu dodatno ove dvije godine radio tim stručnjaka koji Dodik spominje. I možda važnije: ko je stručnjak ko će ovim idejama stati u kraj?