U Hrvatskoj je 96.000 privatnih iznajmljivača. Pribroje li im se i članovi obitelji kojima je iznajmljivanje smještaja osnovni ili dodatni prihod, ispada da nešto manje od pola miliona ljudi (!) jede taj kruh. Prednjači Splitsko-dalmatinska županija s 26.000 registriranih iznajmljivača.

Sudeći po onome što se kuha posljednjih dana, sprema im se novi porez. Kolokvijalno ga se već zove "porez na apartmane", a snažno ga gura Hrvatska udruga poslodavaca kroz razgovore s Vladom, piše Slobodna Dalmacija.

Teza je sljedeća: ovdje se papreno oporezuje rad, a ne kapital, pa je red da svoj teret ponesu i gospoda rentijeri. Na prvu djeluje logično, no puno je tu "ako" i "ali". Vlast se igra vatrom koja može dovesti u pitanje socijalnu stabilnost Hrvatske jer u BDP-u turizam čini dvadeset posto od ukupnog gospodarskog "kolača", a obiteljski smještaj je njegov sami temelj. Na njemu se gradi ugostiteljstvo, građevinarstvo, trgovina, prijevoz... Izmaknite iz takvog sistema iznajmljivače, i privreda od Umaga do Prevlake srušit će se poput kule od karata. Iznajmljivači su, bez pretjerivanja, u ovako strukturiranoj ekonomiji  najvažnija turistička karika u susjedstvu.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, upozorava da bi daljnje podizanje nameta cijelu jednu branšu, koja je do sada imala izvrsne rezultate i bila najbolji reprezent našeg turizma, bacilo na koljena.

Dovoljno je osvijestiti činjenicu da u Hrvatskoj, od ukupnih smještajnih kapaciteta, čak 78 posto otpada na obiteljski smještaj, i da je cijela ponuda skrojena za takvu vrstu odmora, da se upitate bi li uvođenje novog poreza značilo kraj turizma kakvog poznajemo desetljećima?

Na Jadran najviše dolaze obitelji koje pripadaju srednjem sloju, mahom iz tranzicijske Europe: Poljske, Češke, Mađarske, Slovačke... Riječ je o tzv. rivijernom turizmu: 7 ili 14 sunca i mora, kupanja i izležavanja na plaži.

Porastom cijena privatnog smještaja, objašnjava Barbara Marković, takve će goste izgubiti i već ih gube, a one s dubljim džepom nisu u stanju ugostiti jer Hrvatska naprosto nema sadržaje za takvu klijentelu jer je dosadna destinacija.

– Zbog povećanja cijena energenata, paušalnog poreza, komunalija koje sada iznajmljivači plaćaju kao poslovni subjekti, a ne privatne osobe, rastu cijene smještaja, pa u odnosu na iznajmljivače u zemljama na Mediteranu postajemo nekonkurentni. Apartman u Barceloni jeftiniji je od onoga u centru Splita jer se stalno izmišljaju novi nameti?! Tko će nam uopće doći na ljetovanje pod tim uvjetima? Porasle su cijene čišćenja, majstorskih radova, praonica... Sve to čini iznajmljivanje obiteljskog smještaja poslom koji će se ljudima sve manje isplatiti – kaže Barbara Marković.

– To je smjer u kojem ide Hrvatska turistička zajednica i on je ispravan za razliku od nametanja novih poreza. Treba klasificirati obiteljski smještaj, jer ne može, primjerice, građevinar koji nije prodao petnaest stanova na Makarskoj rivijeri, iste iznajmljivati kao privatni iznajmljivač dok im cijena ne naraste da bi ih prodao. Takvi su pravim privatnim iznajmljivačima nelojalna konkurencija. Oni obično, jer imaju puno "apartmana", ne uspiju sve iznajmiti pa onda srozaju cijene najma do te mjere da se onima u njihovu susjedstvu koji imaju jedan ili dva apartmana uopće ne isplati iznajmljivati. Ne može se rentijere koji iznajmljuju puno jedinica, jer su, recimo, hotele pretvorili u apartmane, staviti u isti razred s umirovljenikom koji iznajmljivanjem sobe ili apartmana ima dodatne prihode jer bi zbog mizerne mirovine inače bio socijalni slučaj, kaže Barbara Marković.

"Obični" iznajmIjivači su u većini u odnosu na rentijere, zato ideje da se privatnim iznajmljivačima nametne PDV od 25 posto graniče s ludošću. Takvo što bi u potpunosti urušilo jednu cijelu branšu koja je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju rasla ne samo kvantitativno, već i kvalitetom smještaja, koji je danas najbolji na Mediteranu. Ukratko, to bi bio kraj za privatne iznajmljivače u Hrvatskoj, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji bi, zbog najvećeg broja iznajmljivača, ozbiljno bila narušena socijalna slika.