U brojnim medijima u Srbiji širi se raspoloženje protiv Evropske unije, a za Rusiju, što je izazvalo zabrinutost u Njemačkoj. Stoga je nemački javni servis ARD objavio istraživanje o tome koliko te "proruske" medije u Srbiji kroz reklame finansiraju njemačka preduzeća. Konstatuje se i da bi njemačke kompanije trebalo da obrate pažnju na to gdje odlazi njihov novac.

"Rusija je bila prinuđena da uđe u rat", u Ukrajini je izvršeno "etničko čišćenje", a "Zapad je ionako započeo rat u Ukrajini" - to su izjave u srbijanskim medijima koji dopiru do najvećeg broja ljudi. Iza svega stoji i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je velikim dijelom medije u zemlji stavio pod svoju kontrolu, piše nemački javni servis ARD, a prenosi Deutsche Welle.

Prema podacima nevladine organizacije CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), dobar dio srbijanskih medija finansira se prihodima od reklama zapadnih kompanija.

Analizom televizija s nacionalnom frekvencijom i štampanih medija došlo se do podatka da 63 posto prihoda od reklama otpada na firme iz Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Švicarske.

Programski direktor Crte, Raša Nedeljkov, kaže da bez novca zapadnih kompanija srbijanska propagandna mašinerija ne bi bila zamisliva. Prema Nedeljkovu, njemačke firme spadaju u "najvažnije aktere na srbijanskom reklamnom tržištu". Na njih otpada skoro deset posto reklama. I privatne i državne srbijanske firme izlaze na 36 posto udjela u ukupnom reklamnom kolaču, a ruske na 0,1 posto.

Više od deset njemačkih firmi je prošle godine uložilo u reklame u Srbiji više od milion eura. "Lidl" sa 54 miliona izdvaja ubjedljivo najviše novca za reklame, slijede "Beiersdorf" sa 10,3 miliona eura, potom "Glovo" sa pet miliona, "Berlin Chemie AG" sa 3,7 miliona eura. Više od milion eura u reklame su uložile i firme kao što su "DM", "Bayer", "METRO".

Na televizijama Pink i Happy, koje, kako navodi ARD, spadaju u najekstremnije medije u zemlji, o ratu u Ukrajini se govori tako što se širi prije svega ruski narativ. Tako se preuzima dezinformacija o navodnoj "denacifikaciji", a za ratne zločine za koje se pretpostavlja da su ih izvršile ruske snage u Buči, kaže se da se radi o manipulaciji. Često se šire i dezinformacije o biološkim laboratorijama.

Osim toga, ti mediji stvaraju lošu sliku o Evropskoj uniji. Tvrdi se da u Evropskoj uniji nema slobode mišljenja. Drugom prilikom se kaže da je "jedini glas razuma" u Evropskoj uniji mađarski premijer Viktor Orban.