Situacija u Izraelu toliko je ozbiljna da ne bi bilo suviše dramatično reći da se radi o jednoj od najvećih političkih kriza od osnivanja države. Stotinama hiljada demonstranata, koji već sedmicama neredima vrše pritisak na ultrakonzervativnu vladu Benjamina Netanyahua da odustane od kontroverzne reforme pravosuđa, ove je subote pristigla podrška ministra odbrane Yoava Gallanta, zbog čega ga je premijer već u nedjelju razriješio dužnosti, piše Jutarnji list. 

Samo nekoliko sati nakon što je iz ureda premijera stigla štura obavijest o Gallantovoj smjeni, izraelski gradovi postali su poprište najdramatičnijih demonstracija u historiji te demokratije. Ogorčeni građani palili su autoceste, blokirali ključnu infrastrukturu, a u Jeruzalemu su demonstranti uspjeli probiti zaštitne barikade čija je zadaća bila zaštititi sigurnost rezidencije izraelskog premijera. Do ponoći su dekani vodećih istraživačkih univerziteta najavili kako do daljnjega zatvaraju svoje institucije i pridružuju se otporu, najveći sindikat radnika Hisadrut za ponedjeljak je najavio generalni štrajk, a ostavku je promptno podnio i generalni konzul Izraela u New Yorku Asaf Zamir.

Demonstracije u Izraelu (Foto: Reuters)

Velike podjele

"Podjele koje se šire našim društvom penetrirale su i u izraelske snage odbrane zbog čega je u pitanje dovedena i nacionalna sigurnost države", rekao je Gallant u televizijskom obraćanju ovoga vikenda, čime je neslužbeno potvrdio kako sve veći broj rezervista, koji su ključni faktor izraelske zračne odbrane, iz solidarnosti prema otporu protiv reforme pravosuđa odbija pozive na vojne vježbe, što nije zanemariva informacija ako se u obzir uzme činjenica da upravo o njihovom angažmanu ponajviše ovisi operativni kapacitet zemlje koja je gotovo uvijek u sukobu.

Demonstracije u Izraelu (Foto: Ahmad Gharabli/Afp)

Netanyahu, koji je umjerenog Gallanta angažirao u pokušaju uvjeravanja zapadnih saveznika da njegova nova vlada neće skrenuti "baš toliko" u desno, svom je sad već bivšem ministru odbrane najviše zamjerio što se nije više potrudio suzbiti pobunu među rezervistima.

"Svi se zajedničkim snagama moramo suprotstaviti otporu koji se javlja u vojsci", stoji u kratkoj izjavi premijera na društvenim mrežama, nakon koje više nije želio komentirati situaciju u zemlji.

Netanyahuova je odlučna smjena prvog ministra koji se usudio istupiti protiv prijedloga reforme pravosuđa samo još jedan u nizu dokaza kako je novi-stari premijer Izraela pod svaku cijenu odlučio već ove sedmice finalizirati njenu prvu fazu i tako omogućiti izvršnoj vlasti, na čijem je on čelu, veću kontrolu u odabiru sudija Vrhovnog suda.

Demonstracije u Izraelu (Foto: Ahmad Gharabli/Afp)

Što Netanyahu zapravo želi postići reformom pravosuđa?

Riječ je o zakonskom prijedlogu koji, da bi stupio na snagu, mora proći tri runde glasanja u izraelskom parlamentu Knessetu. Jedan od najvažnijih elemenata njegovog reformskog paketa odnosi se na promjene sastava odbora koji je zadužen za imenovanje sudija. Netanyahu želi vladajućoj većini u parlamentu, dakle svojoj stranici i koalicijskim partnerima, omogućiti da imaju većinu u dotičnom odboru, a samim time i da odlučuju o imenovanju sudija.

S jedne strane, premijer i njegovi simpatizeri tvrde kako je riječ o reformi kojom će Vrhovni sud dobiti na legitimitetu, jer će demokratski izabrani dužnosnici posredno imenovati sudije koje su Izraelci do sada smatrali elitnom skupinom "odcijepljenom od naroda".

Demonstracije u Izraelu (Foto: Ahmad Gharabli/Afp)

Također, još jedan bitan element reformskog paketa odnosi se i na klauzulu kojom bi se Knessetu omogućilo da usvoji one zakone koje je Vrhovni sud proglasio nevažećima; čime bi se, de facto, smanjila uloga Vrhovnog suda.

Možda i najkontroverzniji segment zakonskog paketa odnosi se na prijedlog kojim bi se aktualnom premijeru otežalo odstupanje s vlasti; razlozi bi se ograničili na fizičku ili mentalnu sposobnost, podnošenje ostavke na vlastitu inicijativu te izglasavanje nepovjerenje dvotrećinskom odlukom vlade.

Zašto je prijedlog reforme kontroverzan?

Kritičari novog-starog premijera Izraela tvrde da su brojne optužnice za sumnje na korupciju glavni motiv Benjamina Netanyahua da se vladi, na čijem je on čelu, da veću ovlast u odabiru sudija, koji će u dogledno vrijeme donositi presudu o njegovim slučajevima.

Demonstracije u Izraelu (Foto: Ahmad Gharabli/Afp)

No, na domaćem, ali i globalnom terenu postoji svojevrsni konsenzus da bi se ovom reformom ozbiljno narušila trodioba vlasti u "jedinoj uspješnoj demokratiji na Bliskom istoku", zbog čega je i administracija američkog predsjednika Joea Bidena izrazila veliku zabrinutost oko cijele situacije. Bijela kuća sredinom februara potvrdila je kako je Biden putem telefonskog razgovora podsjetio izraelskog premijera na "važnost uloge trodiobe vlasti u snažnim demokracijama, zbog čega je radikalne reforme potrebno provoditi uz široku podršku javnog mnijenja".

Prema rezultatima ankete koju je izraelski Institut demokratije objavio u februaru, čak 72 posto građana protivi se Netanyahuovom prijedlogu reforme.

Demonstracije u Izraelu (Foto: Ahmad Gharabli/Afp)

Što sada?

Demonstranti su najavili da će ove sedmice intenzivirati javne nerede kako bi pokušali zaustaviti usvajanje zakonskog paketa, ali je vlada Benjamina Netanyahua dala naslutiti kako reformu želi "progurati" prije jednomjesečne stanke Knesseta, što je do kraja sedmice.

Usput, budi rečeno, čak i u slučaju da zakonski prijedlog uspješno preživi tri ciklusa glasanja u Knessetu, Vrhovni će sud imati posljednji glas pri ograničavanju vlastitih ovlasti, zbog čega bi, ako i na tom nivou dođe do otpora reformi pravosuđa, moglo doći do ustavne krize.