Više od pet mjeseci nakon izbora nije formirana vlast u Federaciji BiH. Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990, predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini (BiH) u razgovoru sa “Slobodnu Bosnu” kaže da je bilo očekivano da će formiranje federalne vlasti ići sporo.

"SDA se poziva na Klub Bošnjaka u Domu naroda federalnog Parlamenta i ustavne mehanizme koji jasno kazuju da predsjednica FBiH može imenovati vladu uz potpis dva potpredsjednika. Bilo je za očekivati da će se SDA pozvati na ustavni mehanizam i ne dozvoliti da ‘Osmorka’, ili ‘Petorka’ ili ‘Trojka’ formira vlast, a da gospodin Lendo u tome ne učestvuje. Nisu u pravu kada je u pitanju parlamentarna većina, jer u liberalnim demokratijama i u demokratskim državama onaj ko ima koalicioni kapacitet da napravi većinu taj i formira vlast”, kaže Lazović te dodaje da je u našoj zemlji što se tiče ustava sve nakardno:

"U Bosni i Hercegovini što se tiče Ustava - sve je nakaradno. Ustavna rješenja FBiH su mjesto gdje se blokira formiranje vlasti. To treba promijeniti. To jedino može promijeniti gospodin Schmidt. Kao što je nametunuo u izbornoj noći svoju rizičnu odluku koja je dovela do toga da umjesto HDZ-u, jer su njemu bile namjenjene te privilegije, da to sad iskoristi SDA. Schmidt jedini može donijeti određene odluke koje će deblokirati mogućnost formiranja federalne Vlade.”

Ukoliko Schmidt nametne dodatne odluke dovode se do apsurda građanski izbori

U medijima se pojavila informacija da bi visoki predstavnik Christian Schmidt naredne sedmice mogao nametnuti nove izmjene Ustava Federacije BiH kako bi se "deblokirao" proces formiranja nove entitetske vlade.

Novo nametanje OHR-a bi moglo ići u smjeru da dva člana rukovodstva Federacije BiH mogu imenovati premijera Federacije BiH bez saglasnosti trećeg ukoliko onaj koji nije saglasan ne dobije dvotrećinsku podršku u svom Klubu naroda u Domu naroda FBiH te i u kantonu s najviše stanovništva iz naroda kojem pripada.)

U vezi toga, Lazović kaže da svi trebaju biti protiv te eventualne Schmidtove odluke jer se time cementira etnička podjela BiH.

“Gospodin Schmidt ne bi trebao da nastavlja igru bez granica koju je započeo u izbornoj noći. Igru koja se odvija samo na pola terena dok Republiku Srpsku ne smije dotaći ni u jednom segmentu. Svi trebaju biti protiv te eventualne Schmidtove odluke jer se time cementira etnička podjela BiH. Cementiraju se etničke politike, ankerišu se etnički stubovi koji će ostati tako čvrsti da građanske politike nemaju šanse u narednom periodu da formiraju vlast ili igraju neku značajnu ulogu”, kaže on.

Lazovića čudi što SDP kao multietnička građanska partija ne izađe u javnosti sa kritikom tog mehanizma.

“Ovdje nije u pitanju samo trenutna vlast koja treba da se formira. U pitanju je budućnost BiH, budućnost socijal-demokratije i građanske opcije. Ukoliko se dozvoli da Schmidt nametne dodatne odluke dovodi se do apsurda građanski izbori. Izbori tada nisu ni potrebni, jer je sve skoncentrisano u etničkim klubovima i politikama”, kaže on.

Podsjetimo, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentarisao je jučer prijedlog novog nametanja izmjena Ustava FBiH od strane visokog predstavnika koji je procurio u domaćim medijima a koji će za posljedicu imati da će jedino HDZ BiH biti neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok će sve druge političke partije igrati nebitnu ulogu.

"Umjesto navedenog navodnog rješenja koje bi Schmidt trebao nametnuti, predlažem mu da razmisli o jednostavnijem, efikasnijem i neskriveno jasnijem šovinističko-fašističkom rješenju. A to je: ukidaju se izbori u Federaciji!”, izjavio je Komšić.

Po riječima Mire Lazovića, svi bi trebali jasno reći Schmidtu i moćnim zemljama, koje očito mijenjaju svoju politiku prema BiH, da je dosta više igre sa Bosnom i Hercegovinom.

“Odluke koje Schmidt nametne udaljavaju BiH od Brisela i uslovi za kandidatski status BiH se dovode u pitanje. Svi odgovorno, bez obzira na poziciju i opoziciju trebaju reći dosta je igara, želimo BiH po uzusima evropskih principa. Mislim da je to glavna uloga Schmidta, OHR-a, američke i administracije Velike Britanije da od ove države naprave demokratsku, stabilnu i funkcionalnu državu koja će bržim koracima ići ka Evropi, a ne da od nas prave neke etničke kaveze”, dodaje on.

Dodikove floskule će najviše koštati građane RS-a

U razgovoru sa Mirom Lazovićem dotakli smo i posljednjih poteza lidera SNSD-a i predsjednika RS-a Milorada Dodika oko usvojene informacije Vlade Republike Srpske o prekidu saradnje sa ambasadama SAD-a i Velike Britanije. On kaže kako Dodik u kontinuitetu proizvodi probleme, ne samo unutar BiH već i u regionu i na međunarodnoj sceni.

“On svojom politikom izoluje RS, a ljude oko sebe postepeno i u kontinuitetu dovodi na crne liste američke ili britanske administracije. Mislim da njegove javne prijetnje o tome ako se imovina da BiH da će on proglasiti nezavisnost RS-a su isprazne prijetnje. Dodik to radi jer je ušao u velike ekonomske probleme na način da mora imati hipoteku u imovini koju će sutra dati možda Srbiji ili međunarodnim organizacijama od kojih je uzeo velike kredite. Potrebno je da ima neku hipoteku na imovinu koju može založiti. Parlament je jedino mjesto gdje se može utvrditi status državne imovine”, ističe Lazović.

A kad je u pitanju prekid saradnje sa ove dvije ambasade, Lazović smatra Dodik time dodatno urušava entitet Republika Srpska.  

“Dodikovo prekidanje odnosa sa Velikom Britanijom i američkom administracijom još dodatno urušava RS, te izoluje u međunarodnim krugovima. U isto vrijeme Željka Cvijanović odlazi u Ameriku, sastaje se sa američkom administracijom , a on na prostoru BiH sije iluzije da je RS toliko jaka da može opstati u regionalnom i međunarodnom okruženju sama stabilna. To su Dodikove floskule koje će najviše koštati građane RS-a”, zaključuje on.

Milo Đukanović ili Jakov Milatović?

U drugi krug predsjedničkih izbora, 2. aprila, u Crnoj Gori prošli su aktuelni predsjednik Milo Đukanović, kandidat  Demokratske partije socijalista (DPS) i Jakov Milatović iz pokreta "Evropa sad.

“Sa pažnjom, ali i brigom očekujem ishod rezultata predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Od tih rezultata zavisi i kako će se razvijati odnosi u regionu, te kako će se reflektirati na BiH. Otvoreno ću reći, da zagovaram i priželjkujem da Milo Đukanović pobijedi jer je on ta opcija koja garantuje da će Crna Gora bržim koracima ići ka Evropi, da će postati građanska, multietnička država što je i bila do prije dvije godine dok nije ova nova vlast došla. Ako pobijedi prosrpski, probeogradski igrač (op.a Jakov Milatović), igrač koji je vezan i za utjecaj Rusije, onda se odnosi u regionu usložnjavaju. U BiH će se apetiti velikosrpskih i ruskih uticaja pojačati. Zato je značajno da 2. aprila u Crnoj Gori proradi ta crnogorska građanska, evropska svijest da udalji Crnu Goru od uticaja Beograda”, kaže Lazović.

(Razgovarala: Sanela GOJAK)