Maksimalna dozvoljena brzina na većini autocesta u Europi je 130 km/h.

Kad su europske autoceste u pitanju, najčešće se spominju one u Njemačkoj, gdje su pojedine dionice bez ograničenja brzine. U posljednjih nekoliko godina bilo je nekoliko inicijativa kojima se nastojalo smanjiti maksimalnu dozvoljenu brzinu, prvo zbog sigurnosti, a potom i zbog potrošnje. 

I dok pojedine zemlje razmatraju smanjenje ograničenja brzine, u pojedinim regijama se, pak, još uvijek razmišlja o povećanju maksimalne dozvoljene brzine. Stoga vas pitamo smatrate li da je 130 km/h prava mjera ili ograničenje maksimalne dozvoljene brzine treba korigirati. 

Naime, statistika je pokazala da su na dionicama bez ograničenja prometne nesreće češće, posebno one s teškim posljedicama. Međutim, nakon uvođenja sankcija Rusiji i naglog povećanja cijena energenata sve glasnija je bila inicijativa da se ograniči maksimalna dozvoljena brzina na svim autocestama u Njemačkoj. 

Tako je još 2021. godine anketa javnog servisa ARD-a pokazala da 60 posto ispitanika podržava ograničenje brzine na mreži njemačkih autocesta kako bi se smanjila emisija štetnih plinova i očuvala klima.

Isto su razmišljali i Francuzi, odnosno francuska vlada koja je još 2020. godine željela smanjiti maksimalnu dozvoljenu brzinu na 110 km/h. Izračunali su da bi smanjenjem brzine za samo 10 km/h smanjili dnevnu potrošnju za 290.000 barela. 

Fizika kaže da otpor zraka raste kvadratno na brzinu, a praksa da potrošnja goriva s porastom brzine doista drastično raste. Njemački autoklub (ADAC) je izračunao za automobile srednje klase da pri vožnji od 160 km/h troše do dvije trećine više goriva nego pri 100 km/h.

Italija ima oko 7000 km autocesta, od čega 2000 km s tri i više traka. Ministar prometa Matteo Salvini najavio je da bi se na pojedinim dionicama autoceste maksimalna dozvoljena brzina mogla povećati na 150 km/h, piše Revija HAK. U pitanju su rute koje se smatraju sigurnima, dok ekološki aspekt i mogućnosti štednje trenutno nisu u fokusu. 

(Index.hr)