Na današnjoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH zastupnici su razmatrali budžet institucija BiH za 2023. godinu i Zakon o platama u institucijama BiH na prijedlog Predsjedništva koji su većinom glasova i usvojeni.

Predsjedništvo BiH ranije je utvrdilo te poslalo u parlamentarnu proceduru prijedlog budžeta za 2023. godinu u iznosu od 1,3 milijarde KM što je povećanje od 241 milion KM u odnosu na prošlu godinu.

Također, Predsjedništvo je predložilo i izmjene Zakona o platama u institucijama BiH na način da se osnovica od 535 KM primjenjuje za sve izabrane i imenovane zvaničnike sa obračunskim koeficijentom iznad 8,0, dok bi državni službenici i zvaničnici sa nižim koeficijentima dobili povećanje osnovice na 600 KM što je danas i usvojeno.

Zastupnik Jasmin Emrić (NES) kazao je da budžet nije dokument koji se treba usvajati u hitnom postupku jer je time onemogućeno amandmansko djelovanje.

FUNKCIONISANJE INSTITUCIJA

Istaknuo je i kako je budžet najvažniji finansijski dokument za funkcioniranje institucija BiH.

Zastupnik Šerif Špago (SDA) kazao je da i on smatra da se budžet nije trebao razmatrati po hitnom postupku jer uz njega nije dostavljeno mišljenje Komisije za budžet i finansije.

"Mi se protivimo hitnoj proceduri jer budžet, svaki budžet je najvažniji dokument koji bilo koji parlament donosi u godini dana. Moja prva impresija je da mi ovdje osim ministra finansija nemamo glavne predstavnike izvršne vlasti jer je formalni predlagač Predsjedništvo BiH. Ne vidim niti jednog člana Predsjendištva niti nekoga ko govori u njihovo ime", kazao je zastupnik Mladen Bosić (SDS).

Smatra da se kroz budžet vide politike koje će vlast provoditi u roku od godine dana te da je današnja sjendnica samo pokušaj da se bez rasprave usvajanje budžeta "smandrlja".

"Šta je politika ove vlasti? Monetarna politika i pitanje inflacije su na nivou BIH. Šta je politika ovog Vijeća ministara oko ekonomskih projekcija kretanja inflacije u BiH? Je li povećanje budžeta signal da se doprinosi daljoj unutrašnjoj inflaciji u BiH? Ja ne vidim nikakvu politiku Vijeća ministara ili Uprave za indirektno oporezivanje. Dokaz da je unutrašnja inflacija veća kod nas su cijene namirnica koja su veće nego u okruženju", istakao je.

Naglasio je da vidi povećan limit budžeta za 200 miliona KM kao poruku samu za sebe jer su se ranije predstavnici RS-a zalagali da ne dođe do povećanja budžeta BiH.

Ministar finansija BiH Zoran Tegeltija obratio se Predstavničkom domu i kazao da je budžet veći za 23 posto jer je najznačajniji rast prihoda onaj od indirektnih poreza. Za plate zaposlenih ove godine bit će izdvojeno 791 miliona KM i veće su za 157 miliona KM ili 25 posto.

Tegeltija je kazao kakao je Dokument okvirnog budžeta izgledao drugačije, ali se pokušalo ispoštovati budžetski kalendar bez Globalnog fiskalnog okvira kojem je potom prilagođen.

Objasnio je i da mogućnost zaduživanja imaju entieti, Brčko Distrikt te da entiteti svoja zaduženja nekada prebacuju na lokalne zajednice ili javne ustanove.

POVUKLI TRANŠU KREDITA

"Od 2018. godine nemamo aranžman sa MMF-om. Jesmo povukli jednu tranšu kredita koju su dobile sve zemlje svijeta tokom pandemije koronavirusa, ali koja su raspoređena entietima i Brčko Distriktu", kazao je Tegeltija.

Govorio je i o sredstvima predviđenim za Oružane snage BiH ističući da se opremanje ozbiljnih vojnih snaga ne finansira iz tekućih budžeta država.

"Tamo radi više od 10.000 ljudi. Mora se odlučiti šta je to opremanje Oružanih snaga, mi i ne znamo koliko više ima rezervisanih sredstava koja nisu potrošena", kazao je Tegeltija.

Istaknuto je da je samo 90 miliona KM budžeta BiH za 2023. godinu predviđeno za kapitalne troškove.

Za prijedlog budžeta BiH danas je glasalo ukupno 21 zastupnik Predstavničkog doma BiH, dok je protiv bilo 16 zastupnika.

Predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić jučer je najavio da će se hitna sjednica tog doma na kojoj bi budžet trebao biti potvrđen održati sutra, 30. marta.