U emisiji "Otvoreno" HTV-a govorilo se o ulasku Finske u NATo savez.

Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Sveučilišta Sjever kazao je da je Finska cijelo vrijeme ulagala u odbranu jer je svjesna negativnih iskustava iz povijesti, činjenice da graniči s Rusijom, svih izazova koji se nalaze na Baltičkom moru. Stoga je nastavila dalje ulagati u svoju sigurnost, rekao je i dodao da ne treba zaboraviti da Finska ima izuzetno razvijenu i tehnologiju. 

Akrap podsjeća da je NATO kazao da nema potrebe postavljati nuklearno oružje u Finsku. Tvrdi da ona ima najjače topničko oružje od svih drugih članica NATO-a.

- Ima toliko topničkih oružja i sredstva, više nego pet ili šest najvećih država s europskog teritorija. Osim toga, ima oko 280 do 300 tisuća pripadnika oružanih snaga, oko 900.000 ih ima u pričuvi, ogromno i vrlo snažno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Finske oružane snage spremne su za suočavanje sa svakim izazovom koji bi mogao ugroziti finsku državu, dodaje Akrap.

Rusija i Finska imaju granicu dugačku oko 1300 km. Budući da je Rusija rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu države, Akrap napominje kako nije baš siguran u tu opciju.

- Realno pitanje treba postaviti - ima li Rusija uopće takve sposobnosti. Ona je angažirala brojne snage na području Ukrajine. Tako da nije realno da govorimo o divizijama, kazao je Akrap. 

Podsjeća da je Rusija od samoga početka, kada su Finska i Švedska zatražile prijem u NATO, poručila da će razmjestiti dodatne jedinice, topnički arsenal, strateško oružje, ali da se to ipak nije dogodilo. Naglašava da NATO nije napadački već odbrambeni savez. 

- Da baltičke države nisu ušle u NATO, one bi najvjerojatnije već davno bile meta agresivne ruske politike. Ne treba se Rusija bojati NATO-a, ali bi se one države, koje nisu članice NATO-a, trebale bojati agresivne ruske politike, kazao je Akrap.

U vezi s pristupanjem Crne Gore EU-u Akrap kaže kako će se detaljnije znati nakon izbora za Skupštinu Crne Gore, rekao je Akrap.