Državni zastupnik Demokratske fronte Zlatan Begić i delegati DF-a u Klubu ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Albin Zuhrić, Senita Hanukić i Sandra Imširović uputili su dvije apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. 

Begić se žalio da mu je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odbila kandidaturu za predsjednika / potpredsjednika FBiH iz reda ostalih, pozivajući se na odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, a troje delegata zbog nemogućnosti da kao Klub ostalih predlože svog kandidata za ove pozicije.

"CIK je odbio moju kandidaturu, potom sam se žalio Sudu BiH koji je također se pozvao na Schmidtove odluke i odbio moju žalbu. Potom su uslijedile dvije apelacije Ustavnom sudu BiH, koji je bio dužan da postupi po hitnom postupku jer se radi o izbornim pravilima, ali on to nije uradio. Potom je Ustavni sud BiH donio sramotnu odluku postupajući po zahtjevima Komšića i Džaferovića, čime je proglasio očiglednu diskriminaciju u izbornoj noći da je sve urađeno u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Zanemario je pri tome Ustavni sud BiH i vlastitu presudu u slučaju "Komšić". Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. Ali te diskriminatorne odredbe iz entitetskih ustava nikada nisu obrisane. I onda smo zaključili jer je CIK već donio odluku i da je okonačan izbor predsjednika / potpredsjednika FBiH da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava",  pojasnio je za Faktor Zlatan Begić.

Begić ističe kako im je cilj, ne samo da se utvrdi "povreda naših prava", već da bi se dugoročno utvrdile granice djelovanja visokog predstavnika.

"Visoki predstavnik ne može postupati na osnovu vlastitog nahođenja, simpatija, s ciljem ispunjavanja bilo čijih politički želja. Visoki predstavnik treba i može da donosi odluke, ali ne da bude nečiji politički džuboks. Mi samo želimo da djeluje u skladu sa principima vladavine prava. Na kraju krajeva, ostat će samo presude Evropskog suda i one se moraju provesti. Šta je suština svega što sada gledamo u BiH? Suština je da se unutar bh. korpusa nađu oni koji će dići svoje ruke za usvajanje rješenja koja su ispod evropskih demokratskih standarda. Jasno je da međunarodna zajednica nikada neće javno insistirati i tražiti da se ne provode presude, ali bi međunarodna zajednica vrlo rado ponašla među nama one ruke koje bi podržale takva rješenja kojima će se suspendirati standardi uspostavljeni presudama Evropskog suda za ljudska prava", navodi Begić, dodajući da su se u danas upućenim žalbama obratili Evropskom sudu kako bi došli i do odgovora "da li za nas vrijede pravila kao svugdje u svijetu".

Begić, inače profesor ustavnog prava, na svom Twitter nalogu, u svom stilu ostavio je sljedeću poruku:

"Danas smo kompletirali predmet i uputili ga u Strazbur, Evropskom sudu za ljudska prava. Protiv aparthejda, rasizma, protiv Schmidtovih rasističkih odluka i sumraka ustavnog sudstva. Za vladavinu prava i demokratiju. Civilizacija drumom, Šmit i Marfi šumom. I osam mulaca s njima…"