Skupština Kantona Sarajevo jučer nije usvojila Odluku o javnim priznanjima Kantona Sarajevo za 2022. godinu. Nakon burne rasprave koja je više puta prekidana za prijedlog kojeg je uputio nadležni Odbor za javna  priznanja glasalo je 12 zastupnika, 2 su bila protiv, a 11 ih je bilo suzdržano.

KOALICIJA PUKLA NA HODŽAMA!

Glasanje o priznanjima je podijelilo vladajuću koaliciju u Kantonu. Zastupnici Naroda i pravde i Naše stranke su podržali prijedlog Odbora, dok su njihove kolege iz SDP-a BiH, Naše stranke i Damir Marjanović (Za nove generacije) bili protiv ili suzdržani.

Kako su mediji ranije izvještavali, za najveća priznanja Kantona Sarajevo, plaketu, predloženi su Mustafa Cerić bivši reisul-ulema IZ BiH, te posthumno, rahmetli Muamer Zukorlić, bivši sandžački muftija i predsjednik Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti (BANU), te rahmetli Hasan Čengić, bivši predsjednik Sabora Islamske zajednice BiH i glavni ratni logističar Armije BiH. Pored njih, hrvatski skijaš Ivica Kostelić je predložen za počasnog građanina, kao i Diego Enrike Aria Saliseti. Među laureatima je trebala biti plivačica Lana Pudar, te posthumno glumac Saša Petrović, profesor Midhat Riđanović, bibliotekar Duško Toholj, te Segmedina Srna-Bajramović, bivša kantonalna zastupnica.

Iako se to u raspravi nije eksplicitno isticalo, većina zastupnika je smatrala da je dodjeljivanje priznanja trojici vjerskih službenika, najblaže rečeno, pretjerano. U kuloarima se moglo čuti da su drugi nesporni kandidati (poput sjajne Lane Pudar, nedavno preminulog Duška Toholja, heroja iz Vijećnice, Saše Petrovića...) predloženi samo da se „Vlasi ne dosjete“, odnosno da zastupnici lakše „progutaju“ čak trojicu hodža među najzaslužnijim Sarajlijama!

PRIZNANJE SARAJEVA, ILI GROZNOG?

Mustafa Cerić predložen je za svoj angažman u 2022. godini tokom koje je, nepsredno uoči ruske agresije na Ukrajinu,  posjetio čečenskog diktatora i zlikovca Ramzana Kadirova i pohvalio njegov doprinos razvoju islama. Nije poznato ni na osnovu kojih je kriterija za plaketu predložen bivši sandžački muftija, poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik BANU Muamer Zukorlić. Zna se koliko je i kakav doprinos Kanton Sarajevo dao njemu i njegovom radu, a nije poznato obrnuto. Podsjetimo, prije četiri godine Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, tada na funkciji predjednika Skupštine Kantona, bez konsultacija sa bilo kim dodijelio je budžetskih 60 hiljada KM Bošnjačkoj akademiji nauka i um(j)etnosti.

Prema tvrdnjama pojedinih zastupnika u Kantonalnoj Skupštini, upravo je lider Naroda i pravde imao najveći utjecaj da se imena Cerića, Zukorlića i Čengića nađu na listi kandidata za priznanja Kantona Sarajevo. Konakovićevom zaslugom je za polufantomsku BANU (osnovanu u drugoj državi) u budžetu Federacije BiH za ovu godinu planirano 300 hiljada KM. Na ovaj način on i njegova stranka „kupuju“ glasova Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka. Interese te privatne „akademije“ u Sarajevu zastupa Mustafa Cerić, predsjednik Skupštine BANU i predsjednik Senata BANU.

Istovremeno, kada je riječ o posthumnom priznanju Hasanu Čengiću, poznato je da je Elmedin Konaković imao njegovu podršku i u vrijeme dok je bio član i SDA, kao i nakon osnivanja Naroda i pravde. Još veći utjecaj Čengić je imao na Semira Efendića, potpredsjednika Stranke za BiH i načelnika Općine Novi Grad. Tako da ne iznenađuje podrška njegovih zastupnika u Skupštini Kantona prijedlogu priznanja i nagrada.

Irfan Čengić, zastupnik SDP-a BiH, kojem se prepisuju i bliski odnosi sa Strankom dmeokratske akcije zatražio je na sjednici Kantonalne skupštine da se o svakom od predloženih kandidata glasa pojedinačno. Predsjedavajući Skupštine Elvedin Okerić (NIP), i sam blizak vjerskim strukturama, odbacio je njegov prijedlog vjerovatno iz opravdanog straha da kandidati njegove stranke neće dobiti dovoljan broj glasova. Nakon prekida sjednice, svađa i glasanja predložena lista laureta nije dobila podršku većine. Tako je bačena teška mrlja na ovu nagradu, ali i nanesena nepravda onim predloženim kandidatima čije zasluge za Kanton Sarajevo nisu nikada i ni kod koga bile sporne.

USTANI, BANU CERIĆU!

I dok se vladajuća koalicija u Kantonu Sarajevo po prvi put razišla, pored ostalog i na pitanju uloge i značaja Muamera Zukorlića, u Srbiji, odnosno Sandžaku, traje pravi rat oko duhovne i materijalne ostavštine bivšeg muftije. Bošnjačka nacionalna fondacija (BNF) koja se godinama vezala uz Zukorlića, odvojila se od Bošnjačke akdemija nauka (BANU), također institucije „u vlasništvu“ bivšeg muftije. U polemiku se umiješao i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, čiji je lider muftija Mevlud Dedić odbacio optužbe BANU  i dao podršku BNF-u i njegovom direktoru Abdurahmanu Kajeviću.

U cijeli ovaj interesno-vjerski kalambur uključio se i Mustafa Cerić, u funkciji predsjednika Skupštine BANU, pismom u kojem  je osporio pravo muftiji Dediću da podržava bilo koju od „zaraćenih“ institucija.

Zahvaljujući lideru Naroda i pravde Elmedinu Konakoviću i njegovim privatnim afinitetima eho ove svađe koja se nikoga u Sarajevu ne treba ticati, prelio se i na kantonalnu političku pozornicu!

("SB")