Profesor Maksim Kamenjeckij iz kijevskog Instituta za međunarodne odnose komentirao je u Novom danu stanje u Ukrajini. Osvrnuo se i na posljednje izjave osnivača plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina koji se ponovo verbalno sukobio s ruskim vojnim rukovodstvom, a komentirao je i mogućnost mirovnih pregovora.

Bijela kuća je iznijela nove procjene gubitaka Rusije u ukrajinskom ratu, prema kojima je samo od decembra prošle godine imala 100.000 stradalih od čega 20.000 poginulih. Unatoč tim velikim gubicima, Rusi nisu uspjeli zauzeti Bahmut u kojem već mjesecima bjesne borbe.

“Problem Bahmuta i situacija oko Bahmuta jest da je to vjerovatno najteža tačka na ratištu gdje Rusi stalno pokušavaju probiti naše položaje. Oni kontroliraju veći dio tog područja, ali naše snage ponekad u lokalnim kontraofenzivama vraćaju kontrolu nad nekim blokovima grada”, kazao je profesor Kamenjeckij.

Navodi da je Bahmut značajan grad jer je to “mjesto gdje se može voditi odbrambena borba protiv značajnih ruskih snaga”. Smatra da se Rusija toliko trudi osvojiti Bahmut kako bi to mogla u svojoj zemlji prikazati kao pobjedu.

Koja je uloga Prigožina i Wagnerovaca?

Vođa privatne ruske vojne skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, rekao je u nedjelju da njegovim ljudima koji se bore u Bahmutu, na istoku Ukrajine, nedostaje streljiva i upozorio je da bi se ukrajinska protuofanziva mogla pretvoriti u “tragediju za Rusiju”. Kamenjeckij je analizirao njegov verbalnim sukob s ruskom vojnim rukovodstvom i zašto su Wagnerovci toliko bitni ruskom lideru Vladimiru Putinu.

“Mislim da je u pitanju neka vrsta igra jer na ovakav način kako on razgovara s Putinom i ruskom javnosti, ne može se razgovarati u Rusiji bez neke skrivene pozadine. Mislim da je uloga Prigožina i Wagnera se sastoji u tome da u najžešćim borbama, a u Bahmutu i jesu najžešće, ginu ne Rusi koji se u javnosti shvataju kao normali građani nego neki marginalci. Stoga je Wagner bitan za Rusiju i rusku vojsku jer pokušava smanjiti jačinu djelovanja gubitaka jer ginu Wagnerovci, ne ruska vojska. Mislim da dogovoreno kritizira rusko rukovodstvo”, smatra kijevski profesor.

Napadi dronovima

Kaže da je Rusija u posljednjih nekoliko mjeseci promijenila taktiku pa umjesto dalekometnim raketama napadaju Ukrajinu dronovima. Sad opet koriste i krstareće rakete i to za napade po cijelom ukrajinskom teritoriju.

“Promijenili su taktiku, sad manje koriste dalekometne rakete, a ukrajinska protuzračna odbrana ne može u potpunosti zaštiti teritorij, prevelik je”, navodi Kamenjeckij.

Papa Franjo je izjavio da je Vatikan uključen u misiju za postizanje mira u Ukrajini. Kamenjeckij navodi da je utjecaj Katoličke Crkve u Rusiji mali te da ne zna o čemu se tu tačno radi.

S druge strane, i Kina bi mogla odigrati veliku ulogu u mirovnoj inicijativi između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle je sedmice telefonski ragovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, prvi put od početka ruske invazije.

“Vjerovatno je došlo do nekog zbližavanja pozicija jer je Kina isti dan u UN-u glasala za rezoluciju u kojoj se potezi Rusije zovu agresijom. Zajedno s nekim zemljama koje su bile suzdržane na takvim glasovanjima poput Indije i Brazila, glasali su da se Rusiju zove agresorom. Kad je Kina opredijelila barem djelomično svoj stav u ovom ratu, Rusija je za dva dana počela jače raketiranje Ukrajine krstarećim raketama. Kina sada igra ulogu koja se sve manje sviđa Rusiji”, navodi profesor.

“Rusija nema šanse sama početi mirovne pregovore, jer anektiranjem je povukla poteze zbog kojih, da bi sjela za pregovarački stol, mora mijenjati Ustav. Glavni čimbenik u ovom procesu bit će naša vojna operacija, nema druge logike”, zaključio je Kamenjeckij.