Milorad Dodik poručio je jučer da je spreman glasati za Južnu interkonekciju, ali da tim projektom ne treba uslovljavati glasanje za izgradnju Istočne interkonekcije.

Dodik je ispravno povukao da je Južna interkonekcija predmet spora stranaka u Federaciji.

Naime, HDZ BiH već duže vrijeme opstruira donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja ovog plinovoda u Bosni i Hercegovini. Projektom “Južne interkonekcije BiH i Republike Hrvatske” bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu. Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura, a plinovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara.

HDZ traži da se iz projekta potpuno isključi kompanija BH Gas te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru. Ambasada SAD još ranije je kritikovala ovakvo ponašanje HDZ-a, iznoseći stav da amandmani koje su predložili u Domu naroda FBiHv dodatno terete distributere i potrošače, te da bi se tako fragmentiralo tržište plina u Federaciji BiH.

Iz Ambasade su ranije istakli i stav da se opstrukcijama i odgađanjima realizacije ovog projekta “riskira energetska sigurnost BiH, protivno interesima građana, a u interesu samo jednog aktera, a to je Ruska Federacija, koja je pokazala spremnost da koristi energiju kao oružje”.

Iz BH Gasa odavno je potvrđeno da pripremljena dokumentacija na ime ove kompanije kao nositelja projekta u Federaciji BiH. Idejni projekt plinovoda izrađen u je još oktobru 2020. godine, a Studija utjecaja na okoliš i društvo u januaru 2021. godine. Okolinska dozvola je dobivena u junu 2021.

Stranke Trojke u Vijeću ministara u više javnih nastupa izjasnile su se da su spremne glasati za oba plinovoda, a takav stav je iznio jučer i SNSD.

Sada je teret odluke na HDZ-u. Tim više što je podršku izgradnji Južne interkonekcije na sajmu u Mostaru izrazio i premijer Hrvatske Andrej Plenković. Je li time dao signal Draganu Čoviću da nema više vremena za blokade ovog projekta i insistiranje na otvaranju kompanije u Mostaru, tek treba vidjeti.