Hrvatska obavještajna služba (SOA) objavila je najnoviji godišnji izvještaj u kojem se ponovo bavi i Bosnom i Hercegovinom.

Prenoseći izvještaj hrvatski mediji ističu kako je "destabilizirani Balkan sve veći sigurnosni izazov za Hrvatsku".

"Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Daytonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH", navodi hrvatska obavještajna služba.

Konstatira se da su bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne načelom konstitutivnosti, jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Kaže se da i političke stranke bez nacionalnog predznaka, tzv. građanske stranke, također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti. Navodi se i kako se srpske stranke protive približavanju BiH NATO-u, te da dio njih ne krije svoju povezanost s ruskim političkim akterima. Konstatira se i sličnost i koordinacija "Ruskog svijeta" i "Srpskog svijeta", no da je ruska agresija na Ukrajinu smanjila upotrebljivost programa "Srpskog svijeta". 

Povratnici iz Sirije

Nadalje, tvrdi se da "prijetnja širenja radikalnog islamizma ostaje konstantna, dok se rizik od terorizma povećava zbog povratka u matične države džihadista zarobljenih u Siriji i Iraku, posebice u slučaju izostanka njihove uspješne deradikalizacije".

"U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, odobrava terorističko djelovanje i potiče na mržnju i nasilje prema svim nevjernicima, uključujući i neistomišljenike muslimane", piše u izvještaju.

Kao i posljednjih godina, tvrdi se, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta.

Nadalje, konstatira se da je "pandemija dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma".

"Pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Jedno od područja ovih aktivnosti jest i Zapadni Balkan (ovaj izraz koristi EU pa i SOA, a označava države Balkana izvan EU) u čijem javnom prostoru su osobito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije. S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se utjecati i na percepciju javnosti u RH", navodi se u izvješću.

Također, SOA u izvještaju navodi da je prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj niska, ali da se nikada ne može isključiti.

"U oktorbru 2020. godine samoradikalizirani pojedinac izvršio oružani napad, s obilježjima terorističkog napada, na Markovu trgu na instituciju Vlade RH. Prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne / bipolaritetne osobnosti kod napadača. Napad je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta", dodaje se.

Uprkos napadu, SOA tvrdi da Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.

Velikosrpske poruke

S druge strane, navodi se da su "i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama susjedstva" koji se očituje u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država, pozivanju na obnovu tzv. Republike Srpske Krajine te netrpeljivosti prema drugim narodima ili negiranju njihova identiteta.

"Ovakve velikosrpske i ekstremističke poruke ponekad javno upućuju političke i medijske osobe iz susjednih država koristeći društvene mreže ili javne nastupe", navodi se u izvještaju.

Nastavili su se nasilni sukobi između ekstremnih pripadnika navijačkih skupina. Ovi sukobi narušavaju javni red i mir, ali i destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike, osobito jer poprimaju karakter međunacionalnih sukoba kada se radi o navijačima klubova iz Hrvatske i Srbije.

Kompletan izvještaj pogledajte OVDJE.