Na sjednici Vlade Federacije BiH u srijedu prošle sedmice donesena je odluka o smjeni dosadašnjeg direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera kojeg je na tu poziciju imenovala prethodna federalna vlada na čelu sa Fadilom Novalićem.

Istog dana za vršioca dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH imenovan je Denis Lasić, kadar HDZ-a i ministar prometa i komunikacija u prethodnom mandatu.

NEZAKONITO IMENOVANJE

Upravo u ovoj posljednjoj činjenici leži problem odnosno nezakonitost imenovanja novog direktora Autocesta FBiH.

Naime, prema članu 5. stav 1. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja javne funkcije i šest mjeseci nakon prestanka vršenja te funkcije ne mogu biti članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću".

Nova Vlada Federacije BiH imenovana je 28. aprila ove godine, a Lasić je izabran za vršitelja dužnosti direktora JP Autoceste FBiH dvadesetak dana kasnije, pa je evidentno da su članovi vlade zanemarili ovu zakonsku odredbu.

URED ZA ZAKONODAVSTVO DAO POZITIVNO MIŠLJENJE?

Zašto se novim federalnim vlastima žurilo da imenuju novog direktora Autocesta FBiH može se razumijeti, ali zašto da protivzakonito izaberu Denisa Lasića na tu poziciju baš i ne.

O ovoj odluci Vlade Federacije BiH zatražili smo mišljenje premijera Nermina Nikšića i direktora Denisa Lasića.

Nikšić nije (još uvijek) odgovorio na naš upit, dok Lasić, na pitanje zašto se žurilo sa njegovim imenovanjem na poziciju v.d. direktora JP Autoceste FBiH, kaže da imenovanje vrši vlada FBiH na prijedlog resornog ministarstva.

"Zašto su određena poduzeća prioritet ili je dogovor koalicijskih partnera, zaista ja osobno ne znam", kazao je Lasić.

Kada je u pitanju zakonodavnost njegovog imenovanja, Denis Lasić za "Slobodnu Bosnu" kaže da je "odluka o imenovanju opremljena sa svim potrebnim mišljenjima, između ostalih i Ureda za zakonodavstvo" te dodaje da bi Ured "sigurno reagovao da je prekršen Zakon o sukobu interesa".

"VLADA KONTINUITETA"

Treba podsjetiti da je i imenovanje Lasićevog prethodnika Volodera bilo praćeno istom kontroverzom. Naime, Voloder je doslovno iz zastupničke klupe u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH došao na čelo Autocesta FBiH. I to je bilo sporno prema zakonu o Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, ali se dalje od upozorenja u medijima nije otišlo. 

Također, nije prvi put, ukoliko su informacije koje je sa nama Lasić podijelio tačne, da Ured Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU predoči pozitivno mišljenje za nešto što nije u skladu sa zakonom. 

ZAŠTO SE OVO DEŠAVA?

Kako je ranije pisao Transparency International, u Federaciji BiH svaki sukob interesa prolazi bez sankcija jer ne postoji tijelo koje može da ga utvrdi, budući da je ta nadležnost oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji još 2013. godine, a izmjene zakona ili novi zakon nikad nisu doneseni, te novo tijelo nikad nije formirano.

Ova organizacija reagovala je i jučer uputivši dopis Vladi Federacije BiH jer je iz parlamentarne procedure povukla dva važna antikorupcijska zakona - Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH i Prijedlog zakona o zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH.

Podsjećamo da je nedavno novoimenovana Vlada Federacije BiH povukla niz nacrta i prijedloga zakona kao i drugih akata iz parlamentarne procedure koje je prethodna vlada utvrdila i uputila na usvajanje Parlament FBiH, u periodu od 31.03.2015. do 28.04.2023. godine, a među njima i dva navedena antikorupcijska zakona.

Iz Transparency Internationala su naglasili da je posebno nedopustivo "povlačenje iz procedure Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH jer se navršava punih 10 godina kako u ovom entitetu ne postoji nadležno tijelo kojem se mogu prijaviti slučajevi sukoba interesa".

"Prema trenutnom Zakonu tu nadležnost ima CIK BiH kojem su izmjenama zakona na državnom nivou 2013. godine te nadležnosti uskraćene i već deset godina pojave sukoba interesa u Federaciji BiH prolaze nekažnjeno. Prema podacima TI BiH trenutno 241 funkcioner u FBiH obavlja više od jedne funkcije u javnim preduzećima i javnim ustanovama a brojni imaju i dodatne angažmane u neprofitnim organizacijama koje se finansiraju iz budžeta. Pored toga što ne postoji tijelo koje utvrđuje i ostale institucije ovaj zakon potpuno ignorišu prilikom a imenovanja i dodjele javnih sredstva organizacijama koje vode funkcioneri u sukobu interesa. Sve to predstavlja važan izvor korupcije i zato je neophodno hitno usvajanje novog zakona u FBIH koji je u formi prijedloga u avgustu prošle godine Vlada FBiH uputila u proceduru", istakli su jučer iz TI BiH.

(SB)