Prirodni plin nije čišći od drugih fosilnih goriva i korištenjem umjesto uglja ili nafte rizikuje se malo ili nikakvo smanjenje efekata stakleničkih plinova, kaže naučna savjetodavna grupa Savjetodavno vijeće evropskih akademija (EASAC) u novom izvještaju "Budućnost plina".

Dokument naglašava izuzetno visok potencijal globalnog zagrijavanja uglavnom nezabilježenih curenja metana duž cijelog lanca opskrbe prirodnim plinom. Kako bi se ublažile klimatske promjene, ključno je prestati koristiti sva fosilna goriva, zabraniti nove kotlove na prirodni plin i masovno povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Da bi zamijenile ruski plin iz plinovoda, evropske države su se okrenule tekućem prirodnom plinu (LNG) izvan Evrope.

"Razumijemo da je ovo neophodan kompromis kao hitna mjera kako bismo osigurali da svjetla budu upaljena, da ljudima bude toplo i i da industrije rade. Ali kako neposrednu ovisnost o Rusiji ostavljamo iza nas, moramo potpuno ukinuti plin i povećati obnovljive izvore energije", objašnjava William Gillett, direktor energetskog programa EASAC-a.

"Ne možemo se argumentirano izvući iz drastičnih promjena. Klima ne pravi kompromise."

Emisije metana imaju životni vijek u atmosferi od samo 10 godina, što je deset puta kraće od ugljičnog dioksida. Međutim, njegov 20-godišnji potencijal globalnog zagrijavanja je preko 80 puta veći od ugljičnog dioksida, što znači da je daleko razorniji.

"Do sada smo procjenjivali uticaj emisije stakleničkih plinova u vremenskom rasponu do 100 godina. I nema ništa loše u ovim proračunima. Međutim, klimatske promjene napreduju toliko brzo da se sada moramo fokusirati na posljedice u narednih deset godina. Zato ne postoji alternativa za zamjenu prirodnog plina obnovljivim izvorima odjednom", kaže Neven Duić, predsjedavajući Upravnog odbora za energetiku EASAC-a.

Sa 65 miliona kotlova instaliranih u EU za grijanje zgrada, grijanje je daleko najveći oblik upotrebe prirodnog plina. Osam država članica već je usvojilo mjere za zabranu ugradnje novih plinskih kotlova ili zahtijevanje visoke razine obnovljivih izvora energije u zgradama.

"Ovakve akcije treba stimulisati širom Evrope", preporučuje Duić.

Izvještaj preporučuje toplotne pumpe i daljinsko grijanje kao spremne za korištenje i klimatski prihvatljive alternative plinskim kotlovima. Naglašava da je grijanje, za razliku od električne energije, vrlo lokalno tržište. Građevinske strukture i propisi, lokalna klima, obim potražnje i dostupnost obnovljivih ili otpadnih izvora toplote utiču na to šta bi trebalo da bude najbolji izbor za svaki okrug ili zgradu. Stoga gradovi moraju integrirati tranziciju u urbanističko planiranje, te se angažovati sa vlasnicima i korisnicima sistema grijanja.

Takođe, od vitalnog je značaja da se ovaj proces bavi društvenim nepravdama.

William Gillett: "Nemaju svi novca ili dovoljno kredita kod banaka da odu i kupe novi sistem grijanja. Uspjeh Evrope u smanjenju emisija stakleničkih plinova zahtijeva predviđanje, socijalnu osjetljivost i mehanizme podrške koji su usmjereni na najugroženije grupe i domaćinstva."

Kompanije za distribuciju i snabdijevanje plinom često se zalažu za progresivnu zamjenu prirodnog plina vodonikom, što bi im omogućilo da svoja sredstva održe u funkciji godinama koje dolaze. Ali sa naučne tačke gledišta, ovaj pristup ima vrlo malo obećanja za čistije grijanje domova. 

"Mješanje 10% vodonika u prirodnom plinu donosi samo 1% smanjenja CO2, što nije dobra upotreba vrijednog energenta koji će biti potreban u sektorima koje je teško smanjiti. Predviđamo brzo rastuću potražnju za vodonikom i gorivima dobijenim od vodonika u nekim industrijama i za transport teških tereta", objašnjava Anne Neumann, predsjedavajuća Radne grupe EASAC-a.

Dugo vremena, plin se smatrao idealnim mostom od uglja na putu ka neto nultim emisijama ugljika do 2050. U nekim zemljama, prirodni plin je postao glavno gorivo za proizvodnju električne energije. EASAC-ov izvještaj "Budućnost gasa" jasno pokazuje da je ovo ćorsokak.

"Prirodni plin više ne treba smatrati prelaznom opcijom. Sva proizvodnja i grijanje na bazi sagorijevanja bukvalno podstiču globalno zagrijavanje i moraju biti zamijenjeni obnovljivim izvorima kao što su vjetar, sunce ili hidroelektrana", kaže Duić.

Izvještaj također odmjerava mogućnosti hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) i nuklearne energije. „Naredna decenija je odlučujuća za držanje klimatskih promjena pod kontrolom, ali fuzija je još uvijek u povojima, a ni CCS ni nove nuklearne elektrane zasnovane na trenutnoj ili tehnologiji malih modularnih reaktora ne mogu se izgraditi dovoljno brzo. Osim toga, u mnogim regijama nuklearne elektrane riskiraju da postanu osjetljive na efekte klimatskih promjena kao što je nedostatak vode za hlađenje“, zaključuje Gillett.