Hrvatski narodni sabor održao je na Radimlji kod Stoca centralnu komemoracija u BiH za pripadnike kvislinških snaga koji su ubijeni od strane jugoslavenskih snaga na području Slovenije i Austrije.

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković izrazio je želju “da Stolac bude mjesto sjećanja na sve žrtve Blajburške tragedije, križnih puteva tog vremena te da bude mjesto mira i pijeteta prema žrtvama.”

“Do 1998. godine rađena su istraživanja na ovom lokalitetu i šire, a nastavljena su 2022. godine. Sva ona svjedočanstva koja su zapisana pokazala su se istinitima. Izvadili smo dosta ljudskih ostataka. Želimo da ovaj prostor uistinu bude jedan memorijalni centar gdje ćemo te ostatke pohraniti kako bi se moglo doći i pomoliti za duše svih pokojnih, ne samo jedne, nego za duše svih vojska koje su završile u tome vremenu na ovim prostorima”, poručio je Bošković.

Istakao je kako je cilj od Stoca napraviti lokalitet na kojem, svojim poštovanjem prema svim žrtvama, ne bi povrijedili nikoga niti napravili razdor među ljudima koji tu žive.

Govoreći o reakcijama visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je poručio da se “komemoracije žrtvama ne smiju koristiti za umanjivanje zločina koje su počinile nacističke snage i njihovi saveznici tokom Drugog svjetskog rata“ te da je “isticanje ustaških i drugih fašističkih simbola uvredljivo”, Bošković je naglasio da “ovo nije mjesto koje će na bilo koji način kompromitirati žrtve, od kojih su mnogi bili nevini, nego da oni samo odaju poštovanje i mole se za pokoj duša”.

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo podsjetio je na latinsku izreku koja kaže da je historija učiteljica života.

“Svi oni koji nisu naučili ništa iz prošlosti, osuđeni su da prošlost ponove u najtragičnijem obliku. To je bila najveća tragedija hrvatskog naroda gdje je veliki broj Hrvata na jedan ili drugi način likvidiran. Pitanje je koliko je tu žrtava bilo. To najbolje znaju oni krajevi koji su te tragedije proživjeli u najgorem obliku. A ovdje, u istočnom dijelu Hercegovine, to je bilo najtragičnije jer je ovdje počeo partizanski ustanak”, izjavio je.

Beljo je u revizionističkom maniru kazao da tragedija u Bleiburgu nema veze s “ustaštvom koje je bilo formirano kao posljedica ubistva Stjepana Radića i terora koji je hrvatski narod proživljavao u prvoj Jugoslaviji”.

“Pitanje praštanja ima svoj vid da se ne može na osvetama rješavati ništa, ali treba naći načina da svaki narod zaštiti sebe i svoje interese kako njihova djeca ne bi proživljavala isto”, zaključio je Beljo.

Svetu misu na Radimlji ove godine predvodio je penzionisani vrhbosanski pomoćni biskup mons. dr. Pero Sudar koji je poručio kako se okupljeni vjernici danas “sjećaju nepravde, ljudske boli i ljudi koji su skončali u vlastitom jadu i kriku koji se nečujan dizao do samoga neba”.

“Ko god mrzi i može ubiti čovjeka nedužna i nezaštićena, ne može imati Božjega duha bez obzira u koga vjerovao ili mislio da vjeruje, kojoj zajednici ili crkvi pripadao. Vrlo često površna, kriva vjera može biti gora od nevjere. Dosljedan ponekad nevjerni čovjek može biti veći od lažnog vjernika”, rekao je Sudar.

Podsjetimo, austrijske vlasti su prije nešto više od godinu dana zabranile centralnu komemoraciju stradalim u Bleinburgu, pa je Hrvatski sabor prošle godine centralnu ceremoniju održao na zagrebačkom Mirogoju, a prije par godina komemoracija se počela obilježavati na Radimlji kod Stoca. Osim toga, zabranjeno je i isticanje obilježja povezanih sa ustaškim režimom, poput zastave grba Hrvatskih odbrambenih snaga. Tako je prošle godine održana samo misa u Bleiburgu, a hrvatski ambasador u Austriji je položio cvijeće.

“Pokazalo se da se na skupu u Bleiburgu ne pokazuju samo simboli koji se povezuju s ustašama nego i simboli novih fašističkih organizacija poput nasljednice ustaške organizacije ‘Hrvatskih obrambenih snaga (HOS)’. Zato je popis zabranjenih simbola proširen i za ove simbole”, kazale su zastupnice stranke Zeleni Olga Voglauer i Eva Blimlinger prilikom donošenja odluke o zabrani.

“Centralni spomenik, centralni fašistički simboli i forma održavanja skupa će u svom dosadašnjem obliku biti ili su već zabranjeni. Ovi potezi zaista označavaju prekretnicu”, dodala je Blimlinger.

Prije današnje komemoracije u Stocu, koja je u prošlosti korištena za glortificiranje pronacističkih grupa i pojedinaca, oglasio se i visoki predstavnik u Bi Christian Schmidt.

“Komemoracije žrtvama se nikada ne smiju koristiti za relativiziranje ili umanjivanje zločina koje su počinile nacističke snage i njihovi saveznici tokom Drugog svjetskog rata. Isticanje ustaških i drugih fašističkih simbola je uvredljivo i ne smije biti dopušteno u modernom društvu”, naglasio je Schmidt.

Inače, na današnjem skupu su se pojavili između ostalih ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.