Branko Milanović, jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista i eksperata za pitanje nejednakosti, objavio je tvit u kojem se osvrnuo na "uspjehe tranzicije". Njegova objava u osnovi sadrži grafikon s vrlo kratkim komentarom koji prikazuje prosječan rast bruto domaćeg proizvoda 25 država tzv. tranzicijskih zemalja koje su u drugoj polovini 90-ih godina prošloga stoljeća krenule na put političko-ekonomske transformacije iz jednopartijskih sistema s dirigiranim ekonomijama prema višestranačju i tržišnim ekonomijama. 

Za početnu godinu mjerenja bivši glavni ekonomista Svjetske banke uzeo je 1985., jer nju smatra zadnjom godinom "konvencionalnog državnog socijalizma". 

Države s prostora bivše Jugoslavije generalno su prošle loše no iznenađuje podatak da je BiH bolje rangirana od Sovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije… 

Od 25 država, BiH je na 165. mjestu iza Mađarske a ispred Slovenije. 

BiH u je 38 godina imala višu stopu realnog rasta (prosječno 1,6 posto) od Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rusije, Moldavije, Makedonije... i još pet evropskih država.  

Branko Milanović upozorava kako sve države koje su imale sporiji rast od 2,5 osto ne samo da su gubitnici u odnosu na ostatak tranzicijskih zemalja koje su rasle vrlo brzo, nego brzinom ekonomskog rasta čak nisu uspjele dostizati Zapad. Milanović do zaključka dolazi tako što ekonomski rast razvijenijih zapadnih zemalja usklađuje sa stopom rasta populacije. Ukratko; tranzicijske zemlje su trčale za Zapadom, ali kao da su cupkale u mjestu jedva se mičući prema naprijed. 

Drugim riječima, Milanović čak i za Sloveniju, kao i za Hrvatsku, tvrdi kako se od 1985. godine nije uspjela ekonomski približiti Zapadu. Prema njegovu mišljenju, najuspješnije zemlje tranzicije definitivno su zahvaljujući rastu Poljska, Albanija i Bjelorusija, dok su bukvalno tragični gubitnici Ukrajina i Tadžikistan. Ukrajina i Tadžikistan u 2021. završile su kao siromašnije zemlje nego što su to bile 1985. godine te se može zaključiti kako se njima tranzicija definitivno nije isplatila.  

Branko Milanović je među vodećim stručnjacima za pitanja siromaštva, nejednakosti i razvoja. Predavao je na američkom Univerzitetu "Johns Hopkins", Oxfordu, u Madridu, a trenutno je predavač na Gradskom univerzitetu u New Yorku. Autor je brojnih višestruko nagrađivanih knjiga o ekonomiji.