Nakon više od dva mjeseca zasjedao je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. S dnevnog reda sjednice ovog doma povučene su tri tačke koje se odnose na zakone iz oblasti energetskog sektora. Prijedlog je to HDZ-a BiH. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić dostavio je zastupnicima akt kojim traži da odgode razmatranje seta energetskih zakona, te da se o ovim tačkama odlučuje nakon sjednice Predstavničkog doma. Iz Kluba Bošnjaka upućene su brojne kritike, uz poruku da je Federacija u zakonodavnoj paralizi.

Nakon jednosatnog kašnjenja rukovodstva započela je sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta. Već na početku burno. Predsjedavajući ovog doma Tomislav Martinović zatražio je da se s dnevnog reda skinu reformski zakoni iz oblasti energetike. Nedugo nakon toga delegatima je uručen i dopis premijera Federacije BiH Nermina Nikšića u kojem traži odgađanje razmatranja tri prijedloga zakona. Uslijedila je žustra rasprava i brojne kritike iz Kluba Bošnjaka. Glavnog krivca vide u rukovodstvu Zastupničkog doma Federalnog Parlamenta.

Zastupnik SDP-a BiH Irfan Čengić kazao je da za ovu situaciju nije krivo ni rukovodstvo Doma naroda ni premijer Nikšić, već isključivo predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković-Lepić, koja sedam mjeseci nije te zakone stavila na dnevni red.

“Zakoni koje je predložio premijer Nikšić identični su zakonima bivšeg premijera Fadila Novalića, apsolutno sve stranke podržavaju ta tri zakona, ali zbog nesnalaženja u radu rukovodstva Predstavničkog doma, mi smo danas taoci”, kazao je Čengić.

“Iako je Klub Bošnjaka jednoglasno na sjednici kluba donio odluku da ćemo insistirati da će se te tačke naći na devnom redu, određeni poslušnici, pripadnici Kluba Bošnjaka, za šefa uzimaju Tomislava Martinovića”, rekao je Haris Zahiragić, delegat u Domu naroda FBiH (SDA).

Ipak, i bez seta energetskih zakona za dnevni red su glasala 42 delegata.

Na kritike da HDZBiH i Predstavnički dom Federacije opstruiraju raspravu u Domu naroda o zakonima o energetici, a posebno pitanje Južne interkonekcije, Damir Džeba iz HDZ-a BiH poručio je da su takvi navodi netačni. Nije krio ni nezadovoljstvo prijedlogom da cijeli proces o distribuciji Južne interkonekcije vodi kompanija BH Gas.

“Konotacije da je to HDZ tražio pomalo su neutemeljene ili, da kažem, zločaste. Niti je premijer Nikšić iz HDZ-a nit je resorni ministar Lakić iz HDZ-a. A prije svega, imamo i još jednu aferu na pomolu - mađarski transpoter plina je tužio BH gas i Energoinvest, te Vladu BiH u Cirihu za 23 miliona dolara”, naveo je Džeba.

Tvrdnje Kluba Bošnjaka da je Nikšić podlegao pritisku HDZ-a BiH i povukao važne zakone sa dnevnog reda federalni ministri negiraju. Među njima u odbranu poteza premijera Federacije stao je i Ramo Isak. Podcrtao je da to nije izdvojeni stav Nikšića, već stav cijelog saziva Vlade Federacije BiH.

“Uvaženi premijer nije donio sam odluku. Svi mi članovi Vlade konsultovani smo vezano za spomenute zakone. Razlog se zna: prioritet nam je da to bude prvo na Parlamentu pa onda i na Domu naroda”, rekao je Isak.

Također, delegati su informisani o Izvještaju predsjednika Federacije u prethodnom mandatu. Marinko Čavara dostavio je Izvještaj o odlukama o pomilovanju. Tokom 2022. godine Čavara je dao 10 pomilovanja, a odbio njih 57. Delegat Irfan Čengić uputio je prijedlog zaključka na glasanje, kojim se poziva Vlada Federacije da u parlamentarnu proceduru uputi izmjene i dopune Zakona o pomilovanjima, kako predsjednik Federacije ne bi mogao pomilovati ukoliko nema pozitivnu ocjenu Suda i Ministarstva pravde.