Širom Europe, vlade se pomiču udesno. U nekim zemljama vlast preuzimaju političari krajnje desnice. U drugima, stranke koje tradicionalno pripadaju desnom centru ulaze u saveze s krajnjom desnicom na margini koja se nekoć smatrala neprihvatljivom, piše Politico.

Neke stranke čvrste desnice uzimaju više mandata u parlamentima i regionalnim uredima. Njemačka stranka AfD, već pod nadzorom zbog sumnji u desni ekstremizam, na anketama je jača od Socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza, a nedavno je osigurala pobjedu na lokalnim izborima. Taj trenutak podigao je uzbunu u zemlji koja je bolno svjesna svoje prošlosti.

Trend, naravno, nije započeo s Italijom i tamošnjom desnom premijerkom Giorgijom Meloni. Ipak, prošla godina donijela je niz zanimljivih rezultata za konzervativce, a moguće je da oni neće biti posljednji: predviđa se da će se zemlje poput Španije ili Slovačke na predstojećim izborima okrenuti udesno.

Takav razvoj situacije nesumnjivo će preoblikovati Europu i utjecati na sve od upravljanja klimatskim promjenama pa sve do roditeljskih prava i imigracijske politike na kontinentu.

Sljedeće godine su izbori za novi saziv Europskog parlamenta, što znači da bi okret glasača udesno mogao rezultirati konzervativnom politikom Bruxellesa u sljedećih nekoliko godina, periodu u kojem će se morati donijeti ključne odluke poput širenja Europske unije na istok, trgovine s Kinom i nadgledanja vladavine prava u zemljama članicama EU-a.

“Došlo je do preklapanja politika desnog centra i krajnje desnice u posljednjih desetak godina,” kaže Hans Kundnani, europski politički analitičar u think-tanku Chatham House. On uzroke za ove promjene pronalazi u valu izbjeglica koji su u Europu došli bježeći od građanskog rata u Siriji.

Ovakve promjene, dodaje on, “mogle bi ostaviti duboke posljedice na EU.”

Za istim stolom

Promjena političke scene u Europi bila je vidljiva ove sedmice u Bruxellesu, gdje su se čelnici zemalja članica okupili na summitu.

Za stolom je bilo jedno novo lice – novi finski premijer Petteri Orpo, čelnik konzervativne stranke Nacionalne koalicije.

Politički put njegove zemlje u prošloj godini oslikava skretanje udesno vidljivo u dijelovima Europe. Nakon četiri godine lijeve koalicijske vlade, građani su okrenuli leđa Sanni Marin iz Socijaldemokratske stranke, što je dovelo do sastavljanja najdesnije vlade u finskoj historiji.

Grčki premijer Myriakos Mitsotakis također je stigao u euforiji nakon izborne pobjede. Ovaj političar desnog centra uvjerljivo je pobijedio na nacionalnim izborima u nedjelju, osvojivši mnogo veću većinu nego na prošlim izborima.

Važno je ko sjedi za europskim stolom – Europsko vijeće, u kojem se nalaze čelnici 27 zemalja članica, odlučuje o političkim inicijativama i prioritetima EU-a.

“Mislim da već možemo vidjeti takozvani Meloni efekt,” rekao je jedan viši europski diplomat. “Po pitanju migracije, po pitanju klime, nema sumnje da je došlo do skretanja udesno.”

Prvi znakovi da Meloni nije izolirana, već otvoreno dočekana, pojavili su se prošle jeseni tokom njenog prvog EU summita.

Čelnici su razgovarali o kontroverznoj temi migracije, a talijanska premijerka shvatila je da kuca na otvorena vrata, pronašavši podršku za svoju želju da se politika EU-a više fokusira na odvraćanje migranata od toga da uopće dođu u Europu, rekla su trojica diplomata koji su informirani o tom sastanku.

Nekoliko mjeseci kasnije, nizozemski premijer, centrist Mark Rutte, i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen s desnog centra, pridružili su se Meloni na putu u Tunis gdje su pokušali zaustaviti pritok migranata iz te sjevernoafričke zemlje. To je bio znak nadstranačkog jedinstva.

Put u Tunis dogodio se tek nekoliko sati nakon što su zemlje Europske unije pristale na dogovor – koji odgovara Italiji – o procesuiranju i relociranju migranata. Dogovorom bi talijanska vlada dobila veće mogućnosti da deportira one kojima je odbijen zahtjev za azilom.

U parlamentu

Ovaj trend uskoro bi se mogao preliti i na Europski parlament, što će ostaviti posljedice na vrstu vodstva u Bruxellesu.

Za manje od godinu dana glasači će izabrati novi parlament, a konzervativci predviđaju vrlo dobre rezultate. Takav ishod ojačao bi Europsku pučku stranku, ionako najveću političku obitelj Europskog parlamenta.

“Najviše bi mogle dobiti tradicionalnije stranke desnog centra,” kaže Karel Lannoo, čelnik Centra za proučavanje europske politike, naglasivši kako će dosad dominantne stranke poput njemačke Kršćansko-demokratske unije najvjerojatnije zadržati svoju poziciju.

Ipak, jak odaziv konzervativnih birača mogao bi ojačati i grupu Europskih konzervativaca i reformista i pružiti im ključnu ulogu u novom sazivu parlamenta. Upravo takav rezultat bio bi dobra preslika nacionalnih politika – tradicionalne konzervativne stranke sve su voljnije približiti se krajnjoj desnici. U Švedskoj konzervativna vlada uživa podršku krajnje desnice, u Finskoj je krajnja desnica na vlasti, a i drugdje šansu za vlast dobivaju sve ekstremnije stranke.

Postoje znakovi da se nešto slično sprema i u Europskom parlamentu: EPP već promatra povoljne dogovore s krajnjom desnicom. Predsjednica parlamenta Roberta Metsola posljednja je u nizu čelnika iz EPP-a koja je odala počast Meloni posjetivši ju u Rimu prošle sedmice. Isto je ranije učinio Manfred Weber, koji je na čelu EPP-a.

Nije gotovo

Godinu dana prije europskih izbora, sljedeći mjeseci bit će ključni za pružanje uvida u to na koju stranu pušu politički vjetrovi.

Najprije je na redu Španija, gdje glasači izlaze na birališta sljedeći mjesec.

Glavna stranka desnog centra u Španiji Narodna stranka, uvjerena je da će ponovno osvojiti vlast nakon što su prošlog mjeseca na lokalnim izborima potukli socijaliste premijera Pedra Sancheza.

Kampanja se zahuktava, a Sanchez upozorava o mogućim dogovorima između Narodne stranke i krajnje desne stranke Vox, a sve u nadi da će mogućnost koalicije odbiti lijevo nastrojene glasače srednje klase. Ipak, povratak Narodne stranke na vlast, što se čini vjerovatnim, učvrstilo desni smjer Europe.

Poljska stranka Pravo i pravda – centar moći desnice u EU-u – vodi prema anketama za izbore koji će biti održani ove jeseni, a Slovačka se sprema na povratak popučističkog političara Roberta Fica u vanrednim izborima ovog septembra.

Ne slijede sve zemlje ovaj trend – centrističke vlade Irske i Litve suočavaju se s izazovima s ljevice, a Njemačku, najmnogoljudniju europsku zemlju, još uvijek vodi socijaldemokrat. Ipak, čak i tamo je vlast Olafa Scholza nestabilna, a kršćanski demokrati i AfD rastu u anketama, prenosi N1.

Jasno je jedno: nikakav povjetarac slijeva barem trenutno se ne može niti usporediti s olujom koja dolazi zdesna.