Nakon dugotrajnih secesionističkih poteza Milorada Dodika i vlasti RS, Bosna i Hercegovina gubi i potencijalna finansijska sredstva. Naša je država predzadnja na listi kad je riječ o dobivanju novca iz pretpristupnih fondova Evropske unije (tzv. IPA fondovi). Zbog Dodikovih političkih poteza pate građani oba entiteta – i FBiH i RS, piše Face televizija.

Nedavne odluke NSRS i njihovo donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bile su razlog današnjeg uvođenja Bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je odlučio poništiti doneseni zakon, ali izmijeniti i Krivični zakon BiH.

Ipak, čini se da se međunarodna zajednica na ovome ne zaustavlja. Evropski parlamentarci sada od predsjednice Evropske komisije, Ursule von der Leyen, komesara za susjedstvo i proširenje, Olivera Varhelyija, kao i povjerenika Evropske komisije za pravosuđe, Didiera Reyndersa, traže pooštravanje uvjeta za pristup IPA fondovima.

Evropski parlamentarci očito ne žele olako davati novac entitetu RS. Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

"S obzirom na govor predsjednice Evropske komisije, Ursule von der Leyen, u Bratislavi o novoj politici koja se sastoji od četiriju stubova koji se tiču zapadnog Balkana, a koje mi snažno pozdravljamo i podržavamo, voljeli bismo da istaknemo neke tačke koje su bitne za uspjeh cjelokupne politike Evropske unije prema zapadnom Balkanu, istočnog partnerstva, kao i politike proširenja Evropske unije u budućnosti. Snažno vjerujemo da se naša politika proširenja nalazi na važnoj raskrsnici – i to ne važi samo za zemlje koje su kandidatkinje za pristupanje Evropskoj uniji, nego i za zemlje članice Evropske unije.

Kao što svjedočimo u današnjem političkom okruženju, demokratski nazadak se može desiti svima, ne samo zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU, jer su ovakvi trendovi prisutni i u nekim državama koje su članice Evropske unije. Suočavamo se sa političkim okruženjem u kojem se bilježi porast autoritarizma i odbojnosti prema osnovnim demokratskim principima i standardima, što oslabljuje vladavinu prava i ograničava slobodu medija i demokratskih vrijednosti.

U gorespomenutom kontekstu, s obzirom na dešavanja na terenu, s posebnim naglaskom na geopolitičke promjene koje je donijela ruska ilegalna agresija na Ukrajinu, moramo ojačati našu vladavinu prava i ostati privrženi demokratskim vrijednostima u zemljama koje su kandidati za pristupanje Evropskoj uniji.

U okviru EU bili smo dovoljno politički mudri da razvijemo mehanizme uvjetovanja za pristup država članica fondovima Evropske unije i poboljšali smo načine kako bismo se izborili sa zloupotrebom ovih fondova tako što smo uspostavili EPPO (Ured evropskog javnog tužitelja, op. a.) i pojačali prekogranične saradnje tužilaca.

Demokratski nazadak ili stagnacija je izazov našim političkim ciljevima, kao što je prepreka prijeko potrebnim reformama u zemljama zapadnog Balkana. Kako se ne bismo susreli sa istim izazovima sa kojima smo se suočili u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, moramo uspostaviti uvjerljive mehanizme uvjetovanja, koji će spriječiti demokratska nazadovanja i pojačati procese reformi u zemljama kandidatkinjama. Ovo je nužno kako bi se osigurala vjerodostojnost provođenja politika Evropske unije i procesa proširenja, kao i da bi se ojačala pozicija Evropske unije u ovim napetim geopolitičkim okolnostima; posebno je to bitno ako uzmemo u obzir nedemokratske i autoritativne takmičare.

U ovom kontekstu, i uzimajući u obzir nedavne zaključke Revizorskog suda, molimo da Evropska komisija objavi javno dostupan Nacrt smjernica o implementaciji mehanizma uvjetovanja, koji je povezan sa mehanizmima vanjske pomoći EU.

Ove smjernice bi trebale poslužiti kao osnova za strukturirano razmatranje suzakonodavaca o primjeni uvjetovanja vladavine prava. Ovo osnovno pitanje bi trebalo biti prioritet ovog kolegija i naredne Evropske komisije.

Predlažemo da se produži autoritet Ureda evropskog javnog tužitelja svim fondovima Evropske unije koji su posvećeni politikama proširenja. Vjerujemo da vlast/autoritet Ureda evropskog javnog tužitelja može spriječiti zloupotrebu korištenja fondova EU u zemljama kandidatkinjama, kao što to čini u zemljama članicama, dok istovremeno jačamo vladavinu prava i osiguravamo nezavisnost istrage i krivičnih potjernica prema krivičnim djelima koja su u vezi sa EU fondovima. Ovo bi se trebalo uraditi u okviru trećeg stuba koji je predložila predsjednica Komisije i u okviru fazne integracije zemalja kandidatkinja.

Aktivnosti Ureda evropskog javnog tužitelja predstavljaju korak u procesu postepene integracije, kao dio klastera koji se odnosi na vladavinu prava i pojačanu uvjetovanost zemljama kandidatkinjama za pristup fondovima EU.

Na kraju, vjerujemo da bi mehanizmi uvjetovanja, koji regulišu pristup zemalja kandidatkinja evropskim fondovima, trebali biti ojačani, kako bi se osigurala implementacija i nastavak reformi u oblasti vladavine prava, medijske slobode i demokratskih standarda", saopćili su evropski parlamentarci.