Profesionalni i lični život Davida Pettigrewa, američkog univerzitetskog profesora i naučnika, tokom posljednih 28 godina obilježio je genocid u Srebrenici.

O svim (ne)naučenim lekcijama genocida nad Bošnjacima, počinjenog u ljeto 1995. g., u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica, govorio je Pettigrew u emisiji ‘Dobar dan BiH’ Hayat televizije. Kazao je da se osjeća inspiriran snagom Majki Srebrenice, te da je imao priliku razgovarati s njima i 10. i 11. jula.

"Mislim da je komentar gradonačelnika Srebrenice da Majke Srebrenice šire mržnju neprihvatljiv i da to inicira govor mržnje protiv majki i preživjelih. Kada je Grujičić to rekao, on je pokazatelj dubine mraka narativa negiranja koji prožima RS. Dok sam bio u Srebrenici jučer, vidio sam veliki poster Putina, poster u kojem se spominje 11. juli kao dan oslobođenja Srebrenice", rekao je Pettigrew.

Pettigrew misli da su postojala nastojanja da se odgovori na negativne komentare, te da je visoki predstavnik rekao da će podržati odgovor na negiranje genocida i da će dovesti njemačke tužitelje u BiH.

"Kada sam se našao izvan mezarja sreo sam ih i zahvalio na planu i namjeri da posavjetuju lokalne tužioce. Visoki predstavnik je reako da mu je cilj da počne istarge i krivično gonjenje. Mislim da je to pozitivno. Djela će govoriti glasnije nego riječi. Važno je što su došli tužitelji iz Njemačke koji će podijeliti svoja iskustva u suđenju za holokaust. Ovaj Zakon bosanski koji se odnosi na negiranje genocida u cjelosti je u skladu sa zakonodavstvom EU i stoga se može provoditi. To je važan korak u ponovnom uspostavljanju poštivanja vladavine zakona", ističe Pettigrew.

Ubrzo nakon dženaze i nakon što su svi otišli iz Srebrenice održan je koncert koji je priređen ispred crkve na Dan žalosti koji se nažalost ne obilježava u RS-u. Pettigrew se osvrnuo na to da li su to provokacije.

"Mislim da se to može protumačiti kao provokacija. Čitao sam o tome. Otišao sam prije koncerta. Za mene to ukazuje na značaj novinarstava koje nas drži u kontaktu sa događajima i poziva na odgovor. Kako se odvijao razgovor, mislim da se radilo o problemu neke vrste mrtve tačke u kojoj ste se našli poslije Dejtona. Poteškoće nastaju zbog nacionalnog zakonodavstva. Blokirati Dan žalosti od strane Vijeća ministara za mene znači da treba da se reformira Dejtonski sporazum, da se pokušaju primijeniti osnovne brojne presude Evropskog suda za ljudska prava u kojem se kaže da se BiH treba kretati putem demokratije. Da bi se to desilo moraju da budu demokratski aranžmani. Da bi se odblokirao politički proces i da bi ljudi mogli razgovarati u tom slučaju Dan žalosti može da bude proglašen na cijeloj teritoriji", govori Pettigrew.

Pettigrew je govorio i o tome da li je odluka da 11. juli nije Dan žalosti na cijeloj teritoriji negiranje genocida. Osvrnuo se i na to da li se Tužilaštvo treba pozabaviti tim s obzirom na zakon koji imamo.

"To je situacija za istraživanje. Ne znam kakav je bio proces, ako je došlo do odluke. Razgovarao sam sa majkama o planu da se zahtjeva rezolucija za 2025. kada će Skupština UN-a proglasiti Dan genocida u Srebrenici Danom komemoracije. Ne vidim zašto nacionalni Dan žalosti ne bi mogao da bude sastavni dio te rezolucije. Treba dobiti više međunarodne podrške za to, za proglašenje nacionalnog Dana žalosti. O ovoj rezoluciji smo počeli da govorimo prije nekoliko mjeseci i to je dospjelo do raznih ambasada. Drago mi je da sam čuo da je visoki predstavnik podržao sam koncept", smatra Pettigrew.

Govorio je i o tome da li će međunarodna zajednica imati sluha za tu jednu inicijativu.

"Mislim da odgovor na to pitanje osobito kada dolazi od Skupštine UN-a je da. Čini mi se da bi bio simboličan od strane međunarodne zajednice. To bi bio važan suštinski potez, ali bi trebao da dovede do domaće primjene takvog dana koji bi se mogao desiti u daljim razgovorima Vijeća ministara. Ideja bi bila simbolična podrška međunarodne zajednice i ona je važna", mišljenja je Pettigrew.

Kazao je da je međunarodna zajednica svjesna da se treba preduzeti neka akcija.

"Dolazak njemačkih tužilaca šalje značajnu podršku, a i komentari visokog predstavnika su vrlo važni. Sve institucije u BiH pate od naslijeđa Dejtonskog sporazuma. Tužitelji, sudije u većini slučajeva su imenovani od strane politike na vlasti i to se odnosi na slučaj o ratnim zločinima počinjenim u Kalinoviku. Postoji inicijativa da se spriječi ponavljanje. Predložio sam da visoki predstavnik treba da imenuje tim posvećenih tužilaca koji će biti zaduženi za to i početi procese kako bi prekinuli zaglavljenost u mrtvoj tački. Moramo prekinuti naviku i obrazac i dopustiti ljudima da tek negiraju genocid. Moramo prekinuti njihovu nekažnjivost", rekao je Pettigrew.