Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Na ovom zakonu se radilo pet godina, a civilne žrtve rata čekale su ga 30 godina.

Sada je na Domu naroda Parlamenta Federacije BiH da zakon usvoji u istom tekstu da bi stupio na snagu 1. januara 2024. godine.

- Ovo je jedan od najvažnijih zakona u ovom mandatu. Jedan od prvih sastanaka bio je sa ženama silovanim u ratu. Rekle su "ministre mi ćemo tebi pomoći da doneseš ovaj zakon da se ispravi nepravda koja traje 30 i više godina prema svim žrtvama". U toku ratnih dejstava najveće žrve su civilne. Dolazim iz grada, Sarajeva, koji je platio najveću cijenu, ubijeno je 1.601 nevino dijete. To treba svi da znate, grad koji je 44 mjeseca bio pod opsadom a na koji je u ratu dnevno padalo 3.000 granata. To bi trebalo da imate na umu kod glasanja - rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u obraćanju zastupnicima.

Dodao je da je na inicijativu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona podnesen zahtjev za donošenje ovog zakona.

Ovim zakonom utvrđuju se osnovni principi zaštite civilnih žrtava rata, pojam i status civilne žrtve rata, vrste prava, obim i uvjeti pod kojima se ostvaruju ta prava, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, te postupak ostvarivanja i način finansiranja, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu civilnih žrtava rata na području Federacije BiH.

Precizira se da je civilna žrtva rata civilna osoba kod koje je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30.4.1991. do 14.2.1996. godine, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe.

Civilna žrtva rata je i osoba kod koje je nakon navedenog perioda rata, usljed aktiviranja zaostalog ratnog materijala nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili pogibiju te osobe.

Ovim zakonom osigurava se kontinuitet primjene propisa o zaštiti civilnih žrtava rata. Status civilne žrtve rata priznaje se osobi kod koje je nastupilo oštećenje organizma ili značajno narušavanje zdravlja od minimalno 20 posto tjelesnog oštećenja usljed ratnih događaja, mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protivpravnog lišavanja slobode i eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, pod uvjetom da je u momentu stradanja bila civil.

Ovaj status priznaje se i osobi koja je tokom rata ili neposredno ratne opasnosti preživjela seksualno zlostavljanje ili silovanje, pod uvjetom da je u momentu događaja bila civil - posebna kategorija civilnih žrtava rata, kao i djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja - dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata, neovisno od ostvarenom statusu majke.

Status je priznanje i članovima porodice osobe koja je poginula ili nestala u vezi s pomenutim ratnim događajima, pod uvjetom da je u momentu pogibije ili nestanka bila civil. Također, kako se navodi u danas utvrđenom zakonskom prijedlogu, status civilne žrtve rata priznaje se i drugim osobama, državljanima Bosne i Hercegovine sa prebivalištem na području Federacije, kod kojih je nastupilo oštećenje organizma u vezi sa ratnim događajima, ukoliko odgovarajuća prava ne ostvaruju ili ne mogu ostvarivati po drugim propisima.

Ovim zakonom, između ostalog, utvrđuje se i vrsta prava, te osnovni uvjeti za njihovo ostvarivanje, zatim osnovica za obračun novčanih primanja, kao i prava po osnovu oštećenja organizma. Utvrđuje se i pravo po osnovu preživjelog seksualnog zlostavljanja ili silovanja, odnosno mjesečno lično novčano primanje, te pravo po osnovu pogibije ili nestanka člana porodice - porodična invalidnina.

Reguliraju se i svrha isplata novčanih naknada za priznata prava, postupak ostvarivanja prava, kao i nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa, te prekršajne odredbe za prekršaje nadležnog općinskog organa.

Kod implemetacije zakona 70 posto se finansira sa nivoa Federacije a ostatak sa nivoa kantona. Implementacije bi trebala početi 1. januara 2024. godine.