Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian izjavio je danas da njegova zemlja radi na "jedinstvu islamskog svijeta", prilikom svoje prve službene posjete Saudijskoj Arabiji nakon diplomatskog približavanja tih dviju suparničkih sila na Bliskom istoku.

Iran, zemlja sa šiitskom većinom, i Saudijska Arabija, sa sunitskom većinom, desetljećima su u napetim odnosima i na suprotnim stranama u regionalnim sukobima.

Amir-Abdollahian i saudijski šef diplomatije Faycal ben Farhane sastali su se u dvorani “Islamske solidarnosti”, a što je Iranac nazvao “uvodom za susret predsjednika dviju država”, no nije rekao kada će predsjednik Ebrahim Raissi posjetiti Saudijsku Arabiju na poziv kralja Salmanea.

"Sigurni smo da će ovi susreti i saradnja pridonijeti jedinstvu islamskog svijeta", napomenuo je iranski dužnosnik.

Hossein Amir-Abdollahian opetovao je podršku Islamske Republike palestinskoj stvari, a Faycal ben Farhane je potvrdio nastavak rada saudijskog veleposlanstva u Teheranu, ocijenivši ga “novom etapom u razvoju veza dviju država”.

Iran i naftom bogata monarhija u Perzijskom zaljevu prekinuli su diplomatske veze 2016. nakon napada demonstranata na saudijska diplomatska predstavništva u Iranu, kao odgovor na odluku Rijada da pogubi utjecajnog šiitskog vođu.

Nakon dugih pregovora, u kojima je posredovao Irak, dvije suparničke sile pristale su na obnovu diplomatskih veza u okviru ugovora potpisanog u martu pod kineskim pokroviteljstvom.

Diplomatsko zatopljenje probudilo je nadu u regionalno smirivanje, u času kada se Saudijska Arabija pokušava izvući iz rata u Jemenu u kojem je intervenisala 2015. na strani provladinih snaga u sukobu s Hutima, pobunjenicima bliskim Iranu.

Nadalje, upravo je vrlo utjecajna Saudijska Arabija omogućila povratak sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u Arapsku ligu. Sirija je isključena iz panarapske organizacije 2011. pošto je Asadov režim krvavo gušio protuvladine prosvjede koji su poslije prerasli u građanski rat.

No saudijsko-iranske veze i dalje su složene, napose zbog spora o plinskom polju na koje pravo polažu obje zemlje.