Evropska unija popunila je svoja skladišta plina čak tri mjeseca prije planiranog roka. U četvrtak su uskladištene zalihe prirodnog plina na teritoriju Uniju dosegnule povijesni maksimum, piše utjecajni Politico.

Skladišta su popunjena puno prije početka sezone grijanja, što je u skladu s politikom Bruxellesa o naglom "skidanju" s ruskog plina.

Odluka EU o prekidu svoje ovisnosti o ruskim energentima znači i produbljivanje problema koje Kremlj ima u krpanju sve većih rupa u ruskom državnom proračunu.

U četvrtak su skladišta plina u zemljama članicama Unije dosegnule razinu popunjenosti od 90,12 posto ukupnih kapaciteta, što znači da je već sada ispunjena zakonska obaveza koja kaže da popunjenost europskih skladišta plina mora dosegnuti razinu od 90 posto najkasnije do novembra.

- Današnja potvrda da smo ispunili naše obaveze prije roka naglašava da je EU dobro pripremljena za zimu. To će nam pomoći u daljnjoj stabilizaciji tržišta u nadolazećim mjesecima - poručila je povjerenica Unije za energetiku Kadri Simson.

Energetsko tržište Evropske unije, kaže, u puno je povoljnijem položaju nego što je bilo u ovo doba prošle godine. Naravno, vijest o rekordnoj popunjenosti skladišta može se čitati kao uspjeh Evropske unije u "skidanju" s ruskog plina jer je Unije prije Putinove invazije na Ukrajinu čak 40 posto svojih potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije.

U tih godinu i pol Evropa se prebacila na druge dobavljače te je istovremeno pokušavala što više smanjiti vlastitu potrošnju plina.

Udio ruskog plina u ukupnom uvozu EU-a pao je na 23,6 posto u prvih osam mjeseci 2022., da bi ove godine ruski udio u europskom uvozu pao na samo 8,4 posto. Tim tempom članice Unije mogu postići cilj da do 2027. godine u potpunosti prekinu uvoz ruskog plina.

- Ovo je definitivno priča o uspjehu i za Evropsku komisiju i za energetsko tržište, ali ponajprije za vlade država članica koje su očigledno vrlo uspješno reagirale na činjenicu da u vrlo kratkom roku trebaju pronaći zamjenu za ogromne količine prirodnog plina koje su se ranije uvozile iz Rusije - kaže Giovanni Sgaravatti, analitičar briselskog think-tanka Bruegel.

Ruski plin uglavnom je zamijenjen uvozom iz SAD-a, Norveške, Azerbajdžana i drugih zemalja, a cijene plina dramatično su pale u odnosu na njihov vrhunac iz 2022. godine.

Nizozemski TTF indeks cijena plina koji je lani u augustu dosegnuo razinu od 320 eura po megavat satu, ove se sedmice kreće na razini od oko 38 eura.

Međutim, cijena plina i dalje je viša nego prije rata, kada je "plesala" oko 20 eura po megavat satu - a to znači veće račune za kućanstva i manju produktivnost za europsku industriju.

- Veleprodajne cijene plina i dalje su osjetno više od onih u prošlom desetljeću. A činjenica da su europska skladišta popunjena ranije nego što je uobičajeno nažalost ne garantira daljni pad cijena. Cijenu plinu održava i mogućnost da ova zima bude hladnija od prosjeka - objašnjava analitičar tržišta plina Tom Marzec-Manser.

Analitičari očekuju da će ovo biti posljednja zima u kojoj moguće nestašice plina predstavljaju ozbiljnu zabrinutost kupaca, s obzirom na to da bi europskom tržištu do sredine iduće godine trebale biti dostupne znatno veće količine LNG-a iz Katara i SAD-a.

S druge strane, neke srednjoeuropske zemlje (posebice Austrija) još uvijek se oslanjaju na ruski plin koji se "lifra" cjevovodima preko Ukrajine. Kako je Kijev već dao do znanja da ne namjerava ponovno pregovarati o tranzitnom ugovoru koji ističe krajem sljedeće godine, te su države sada pod velikim pritiskom da u kratkom roku pronađu nove dobavljače.

Gubitak europskih kupaca veliki je udarac za Kremlj.

Rusko Ministarstvo finansija priopćilo je kako su prihodi od izvoza energije pali za 41 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. U međuvremenu je rubalj pao na najnižu razinu u zadnjih 16 mjeseci.

Sve je to dovelo do toga da je Rusiji sve teže održavati svoje izolirano gospodarstvo, isplaćivati plaće svojim vojnicima i kupovati oružje iz inostranstva.

Predavačica na Odsjeku za ratne studije King‘s Collegea u London Natashi Kuhrt kaže kako će na koncu ruska vlada dati prioritet vojnoj potrošnji, dok će se mnogi "obični" Rusi suočiti s ekonomskim nevoljama.

U međuvremenu je moskovska agencija za istraživanje javnog mnijenja objavila anketu u kojoj je sudjelovalo 3500 građana. Svaki peti ispitanik (tri posto više nego mjesec ranije) rekao je kako je prisiljen štedjeti na hrani i osnovnim potrepštinama.

(Jutarnji list)