Piše: Enver IŠERIĆ (nap)

Ako je suditi po informacijama koje dobijamo putem medija, odnosno u izjavama određenih političara u institucijama Bosne i Hercegovine, članovi Vlade Bosne i Hercegovine koji su imenovani iz entiteta Rs, predali su u proceduru Nacrt Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Cilj zakona je „izbaciti“ strane sudije iz ustavnog suda i uvesti „etničko“ glasanje u toj najvažnijoj bosanskohercegovačkoj instituciji, koja se brine za ustavnost i zakonitost. Međutim moramo ponovno naglasiti da nije moguće promjeniti sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bez promjene Ustava.

Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da četiri člana Ustavnog suda bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom.

Također, istim članom (VI 1. (d) propisano je: „Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“

To znači da su strane sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ustavna kategorija i oni ne mogu biti zamjenjeni domaćim sudijama donošenjem zakona. Ustav propisuje, odnosno daje ovlaštenje Parlamentarnoj skupštini da zakonom može predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“. Ukoliko bi Parlamentarna Skupština zakonom zamjenila strane sudije domaćim sudijama prekršila bi Ustav Bosne i Hercegovine, a u Ustavu bi i dalje ostala odredba koja propisuje sastav Ustavnog suda. A zakon mora biti u skladu sa ustavnom odredbom.

Opstrukcijom izbora nedostajućih sudija u Ustavnom sudu želi se pokušati blokirati rad suda, a time i otvoriti put u pravnu anarhiju i raspad države Bosne i Hercegovine, a u krajnjem slučaju „isposlovati“ kod bošnjačkih političara donošenje zakona kojim bi se opet postigao isti cilj.

Desi li se to možemo samo konstatovati da je bošnjačka i bosanska politika doživjela potpuni sunovrat.

Blokade izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje se dešavaju u Narodnoj skupštini entiteta Republike srpske i Predstavničkom domu Parlamenta entiteta Federacije Bosne i Hercegovine predstavljaju krivično djelo iz člana 156. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je propisano: „(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.“ A svrgavanje institucija Bosne i Hercegovine vrši se i na način neizvršavanja svojih obaveza propisanim Ustavom i Pravilima Ustavnog suda, a koje se odnose na popunjavanje upražneih pozicija u Ustavnom sudu.

Time se praktično onemogućava rad te pravosudne institucije, ona se obara, odnosno svrgava i u krajnjem slučaju prestaje djelovati. Prema tome nepostupanje po zahtjevu Ustavnog suda, koji najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata sudije zbog starosne dobi, pokreće postupak izbora sudije u skladu sa članom VI/1.a) Ustava, predstavlja krivično djelo „napad na ustavni poredak“.